Prostor Crne Gore zaslužuje hiruršku preciznost u prostornom planiranju a ne grube i predimenzionirane strukture koje će ga trajno devasirati. To, naravno, ne znači da treba da se odričemo krupnih intervencija, već samo znači da ih treba dobro i stručno promišljati. Država mora iznova da prespita viziju prostornog razvoja Crne Gore, da podigne ugled, kapacitete i stručnost sistema prostornog planiranja, da spriječi korupciju i pritiske na planere. Tek tada možemo očekivati da planiramo prostorni razvoj, a ne samo da iscrtavamo kvadrate, kaže Gligorić.

Da li Budvi trebaju kule od dvadeset tri sprata, koje će biti najviše zgrade na primorju? Zašto se uporno umnožavaju greške i najljepši djelovi obale devastiraju megalomanskim projektima? Da li smo se kao društvo zapitali kuda vodi pretjerana izgradnja i jesmo li uopšte izvukli pouke iz prethodnih godina? Pročitajte tekst objavljen u portalu ANALITIKA

- Kada pogledate Budvu, lako je zaključiti da je to jedan potrošen, iscrpljen prostor, koji je spreman za prostorno- urbanističku reciklažu. To je aglomerat betona od kog se ne vide ni more, ni Stari grad, pa čak ni ona brda iznad grada -  kaže za Portal Analitika arhitekta Miodrag Miško Burzan, član Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, komentarišući plan po kome je u ovom gradu predviđena gradnja dvije kule od po dvadeset tri sprata.

Zaštita životne sredine i obezbjeđivanje dovoljne količine bezbjedne hrane za čovječanstvo predstavljaju dva velika izazova dvadeset prvog vijeka. Cjelokupna svjetska populacija je suočena sa problemima koji su u najvećoj mjeri posledica čovjekovih aktivnosti i želje za profitom, višim standardom i boljim kvalitetom života. Sa druge strane, proizvodnja hrane je još jedna tema o kojoj se jako mnogo diskutuje sa jasnim smjernicama u pravcu razvijanja tehnologija koje neće dodatno zagađivati životnu sredinu, a koje će obezbjediti kvalitetnu i bezbjednu hranu za postojeće stanovništvo i buduće generacije.

Važna osobina svakog savremenog grada je ta da mladim ljudima daje šansu da dobiju svoje ravnopravno mjesto u izgradnji zajednice. Mladost je period prelaska iz djetinjstva u zrelost i obično se posmatra kao period od 15 do 30 godine starosti. Pored biološkog sazrijevanja mladi ljudi se nalaze i pred problemom rješavanja pitanja identiteta i savladavanja životnih i profesionalnih vještina neophodnih za aktivno uključivanje u život zajednice.

Nastanak i razvoj ljudskih naselja oduvijek je bio na određen način kontrolisan vodenim površinama. Rijeke, vodena raskršća, jezera i druge vodene površine posebno su bili značajni za formiranje srednjevjekovnih utvrđenih gradova i imali višestruki značaj za njihov opstanak. Dvije najznačajnije uloge vode su se ogledale u odbrani od neprijateljskih pohoda i transportu ljudi i robe.

Čišćenje, ozelenjavanje i uljepšavanje grada mogao bi biti jedan od izazova budućnosti za mnoge crnogorske gradove. Udruženim djelovanjem nadležnih institucija, nevladinih organizacija i svih građana moglo bi se doprinijeti ljepšem i urednijem izgledu naših zajedničkih prostora za život. Uporedo sa raznovrsnim aktivnostima koje bi se morale sprovoditi na tom polju, morala bi se sprovoditi i edukacija građana u cilju promjene njihovih loših navika kojima se uništavaju gradovi. A od čistih i lijepo uređenih gradova svi možemo uživati velike benefite.

Opšte je poznato da je odlaganje otpada u prirodi i na mjestima koja za to nijesu predviđena opasno, jer svojom razgradnjom i emisijom štetno djeluje na zemljište, vodu i vazduh samim tim na ambijent i zdravlje ljudi. Odlaganje otpada i ukupan menadžment otpada postaje sve veći problem u Evropi i svijetu. Selektivno odvajanje otpada je u mnogim državama već postao standard i o njegovoj potencijalnoj reciklaži se vodi veoma mnogo računa. A mi još uvijek često bacamo i ono na čemu bismo mogli graditi neku ekonomsku vrijednost.

 

Aktivno učešće zajednice kao ključni faktor u kreiranja kvalitetnog prostora, kako očuvanju životne sredine, planiranju zelenih i rekreativnih površina, javnih gradskih prostora i tako dalje tako i kreiranju snažnog i prosperitetnog društva.

Učešće zajednice generalno može se definisati kao proces uključivanja građana u različite projekte koji imaju za cilj riješavanje nekog njihovog problema. Uloga zajednice je vrlo značajna u očuvanju životne sredine i određenog prostora, pa je potrebno predočiti benefite i posljedice koje ima aktivnost čovjeka po neposredno okruženje i usmjeriti na moguće zajedničke aktivnosti koje doprinose stvaranju ugodnijeg i zdravijeg ambijenta za život, te time uticati na buđenje njihove ekološke svijesti.

Mora se naglasiti nekoliko tema koje su bitne za naslov :
1.Ekologija i održivi razvoj kao koncept za edukaciju u arhitektonskom projektovanju
2.Nasledje kao provereni princip građenja ekološki ispravnih i energetski efikasnih zgrada za stanovanje
3.Modularna koordinacija mera elemenata i sklopova kao osnovni postupak u arhitektonskom projektovanju nezavisno da li je objekat nasleđe anonimne ili akademske arhitekture.
4.Razvoj tipologija jednoporodičnog i kolektivnog stanovanja uz primenu pasivnih i aktivnih sistema korišćenja sunčeve energije , energije vetra i drugo
5. Mentalna regeneracija i održivost