Ukupna povrsina Zemlje iznosi oko sedam milijardi kvadratnih kilometara, a samo je petina pogodna za naseljavanje. Kako organizovati ogranicenu zemljinu povrsinu za buducu veliku ljudsku zajednicu?
Danasnja civilizacija je dominantno urbana. Racuna se da danas u razvijenom delu sveta 70% - 80% stanovnistva zivi u urbanim podrucjima. Potreba ljudi da zive zajedno i zbijeno, stara je koliko i ljudska istorija i ispostavlja se da su sa jedne strane velika naselja i gradovi jedna od efikasnih i ekonomicnih ljudskih tvorevina. Jer, ako bi danasnje celokupno urbano stanovnistvo zivelo u gustinama koje su prisutne u vecini velikih gradova Istocne Azije (7600 ljudi/km2/-podaci iz 2006 godine), zauzimalo bi svega oko 1% raspolozivog kopna na Zemlji, sto priblizno odgovara povrsini Nemacke. Nasuprot ovoj cinjenici, postoji stav da veliki gradovi predstavljaju najvece devastatore zemljista, izrazen narocito na pocetku invajormentalizma u prvom izvestaju Rimskog kluba, kada se smatralo da ce svet biti spasen ako svako od nas postane samo-odrzivi farmer.
Mozda je buducnost upravo u postojanju ova dva antipoda --- gusto naseljenih urbanih megalopolisa i sacuvanih prirodnih predela u kojima obitavaju samoodrzivi farmeri. I takva buducnost je skoro idilicna slika u kojoj nema mesta za hiljade kvadratnih kilometara medjuprostora koji danas nisu dovoljno grad da bi bili efikasno iskorisceni urbani prostori i nisu dovoljno selo ili priroda da bi bili sacuvani i nerazgradjeni ekosistemi …
Americki “sprawl”, mozda je dobar primer za to, nastao kao rezultat petodecenijskog americkog sna o kuci u predgradju, koji se pretvorio u kolektivnu nocnu moru. Desetine miliona Amerikanaca zive u gradovima i predgradjima opterecenim prejakim saobracajem, zagadjenjem vazduha i vode, gubitkom otvorenog prostora i prirodnih stanista i umirucim gradskim centrima. Njegov uzrok je pet decenija neplanskog, rapidnog rasta, lose zemljisne politike i drzavne politike koja ga je promovisala. I, naravno, statistike pokazuju posledice. Izmedju 1970. i 1990. godine, razvilo se vise od 19 miliona ari ruralne zemlje. A svake godine, Amerika gubi 400 000 ari zemlje u cilju daljeg sirenja takvih izgradjenih zona. Nije preterano reci, da je “sprawl’’ trenutno pretnja zivotnoj sredini u Americi koja se najbrze razvija.
Ovakve neefikasne stambene zone, zone nedefinisanih sadrzaja, divljih naselja, industrijskih postrojenja, skladista i parkinga, pravi su gutaci prostora. Činjenica da “fabrika General Electric u Luizvilu, u Kentakiju, izgradjena 1953. godine, ima 25.000 parking mesta, zvuci impresivno. Ali problem je u tome sto je fabrika 1997. godine zaposljavala samo 10.000 ljudi.”
I ovde je mozda glavno pitanje danas - mozemo li trenutne potrebe za prostorom resavati kao da ce one biti trajne, neophodne i nezamenjive i da pri tom potrosimo resurse koji su nepovratni ili narusimo izbalansirane prirodne sisteme … Nasa bogatstva rastu na ustrb Zemlje, njenog tla, voda, njenih resursa, na ustrb nestajanja mnogih biljnih i zivotinjskih stanista … Proces fotosinteze, odvija se samo na povrsini Zemlje, a najveci deo biosfere, u kome se odvija lanac kruzenja materije i energije – odvija se najvecim delom (izuzev u vodenim povrsinama) na dragocenoj i ogranicenoj povrsini Zemlje. Vazno je da u ovo vreme agresivne industrijalizacije (koja negde tek otpocinje, a negde jenjava), demografske ekspanzije, rasta gradova i zagadjenja i ugrozavanja zivotne sredine, shvatiti ogranicenost povrsine. Svaka intervencija na povrsini Zemljinog tla, smanjuje mogucnost izbora - mogucnost proizvodnje kiseonika. Stoga, ako je ona vec neophodna, onda treba da je promisljena i inteligentna.
Kako regulisati sadasnje i buduce potrebe za prostorom, kada one postaju sve vise promenljive?
U knjizi “Funky bussines”, autori govore o trendu buducnosti u kome ce naglasak biti na zivotu, a ne na karijeri, a posao ce biti serija turneja i projekata. Novi trendovi neminovno iziskuju i nove potrebe i sto fleksibilnija resenja … Arhitektonski konkursi za kuce buducnosti, u svom programskom zahtevu najcesce imaju uslov da one sadrze i radni prostor vlasnika… a nove tehnologije omogucuju da budemo u kontaktu sa celim svetom i dovoljnim za obavljanje posla … Razvoj bezicne tehnologije komunikacija i koriscenje solarne energije, omogucice da u buducnosti budemo u bilo kom zabacenom kutku planete, a da nas zivot i rad ne zavise od okruzenja u vidu urbane gradske mreze … Ovakvi trendovi jasno upucuju da ce sadasnje koriscenje i zauzimanje prostora, biti ubrzo zastareo kruti sistem, koji ne pruza mogucnost povratka na “staro” ili ne ostavlja mesta za fleksibilne izmene u zavisnosti od stalno novih i drugacijih potreba. Umesto gradjevina za vecnost trebamo koristiti princip optimizacije trajanja gradjevina, kako bi se one kao i drugi proizvodi gradile sa prethodno odredjenim "best before end". Gradjevine koje mogu biti rastavljene, biorazgradljive gradjevine i gradjevine kao gotovi proizvodi, koje ostavljaju mogucnost izmene, intervencije na vec zauzetom prostoru.
Neovisno o razmeri nasih prostornih intervencija, bitno je da one uvek imaju aspekt svesnog odnosa prema prostoru koji zauzimaju, menjaju, koriste. Umesto da egoisticno zaposedamo prostor potrebno je da ga najpre cuvamo od nas samih /i ostavljamo ga i drugom zivom svetu/.
USTEDA PROSTORA / EGOIZAM >>> EKOIZAM
Optimizovano parkiranje / Cyclepods
Zahvaljujuci Built from Scratch Design Ltd. osmisljen je inovativan moderan nacin vertikalnog odlaganja bicikla. Bicikli se odlazu vertikalno, oslanjajuci se na zadnji tocak i na taj nacin stede prostor. Moguce je spakovati 8 bicikala u krugu precnika samo 2m. Pored glavne karakteristike ovog dizajna nazvanog Cyclepods, da optimizuje upotrebu prostora, vazno je i da se za njegovu proizvodnju koristi reciklirani aluminium.
Podzemna arhitektura / Future system - Wells house
Ekstremna diskretnost arhitektonskog predloga za ovu lokaciju smestenu u Nacionalnom Parku u Welsu, omogucili su dobijanje gradjevinske dozvole.
Future System je odgovorio na ovu osetljivu lokaciju, ukopavanjem objekta u padinu terena, cineci ga skoro nevidljivim delom pejzaza. Ovalni omotac prijanja uz padinu, sto i naglasava strukturalno organska forma. Prekriven busenjem i raznolikim lokalnim rastinjem, krov pod ovim nasipom izgleda praistorijski u svakako netaknutom terenu.
Fleksibilan komad namestaja / Azumi sto-polica
Ova polica sa fijokama jednostavnim pokretom se pretvara u sto. Bracni par i dizajn-tim Azumi, kaze da ovo reflektuje japanske potrebe gde su sobe cesto multifunkcionalne i namestaj kao i tatami prostirke se reorganizuju po potrebi.
Nadoknada zauzetog tla / Zeleni krovovi
Zastita zivotne sredine je od vitalne vaznosti i zahteva da se borimo za svaki kvadratni metar zelene povrsine. Zauzimanje zelenih povrsina u gradovima, moze biti kompenzovano tako sto cemo se usmeriti na njihovo obnavljanje ne samo na nivou tla vec i na krovovima zgrada, stvarajuci zelene oaze ili zelene travnate prekrivace.
Autorka: Natača Ilinčić

| < Prethodna | Sljedeća > |
|---|











