intervju sa : Rudolf Hierl
Međusklopovi
Sljedeći faktor leži u podjeli različitih oblasti projektovanja. Kada se izgradnja objekta odvija kroz simultane paralelne procese, procjena troškova tokom projektovanja znači uzeti što više u obzir konstruktivne međusklopove. Standardna procedura nije uvijek najbolja podrška u tom pogledu. Postoji često podjela kompetencije između arhitekte i inženjera specijaliste. Ozelenjavanje ravnog krova, na primjer, dizajnira arhitekta sve do vodonepropusnog sloja, od korijena naviše dizajnira pejzažni arhitekta, dok su gromobrani i drugi tehnički aspekti u domenu drugih konsultanata – a sve je definisano u okviru jednog presjeka. Svaki zaboravljeni međusklop je dalji izvor troškova, izaziva skupe promjene i smanjuje potencijal za uštedu.
Logistika
Posljednji aspekt procjene troškova u planiranju je uloga logistike gradilišta. Manje nije samo više; manje je sve. Umjesto optimizovanja pojedinačnih konstruktivnih elemenata, mnogo je ekonomičnije upotrijebiti više robustnih: na primjer, primjena istovjetne debljine međuspratne konstrukcije, čak iako je predimenzionirana u nekim djelovima objekta. Slično tome, specifikacija kvaliteta cigle i betona dozvoljava njihovo dopremanje na gradilište u posljednjem trenutku, gdje inače ima malo mjesta za skladištenje, i tako doprinosi bar maloj uštedi. Odluka u korist završne obrade poda sa većom tolerancijom uz nepromjenljivu konstukciju ploče, u poređenju sa odlukom da pojedinačno variraju dimenzije i kvalitet završnog sloja i zvučne izolacije, ipak dozvoljava mogućnost kasnijih izmjena na gradilištu.
Pored generarnih strategija planiranja, završne planske politike i predviđene fleksibilnosti, postoje uvijek određeni elementi od finansijskog značaja. Odluke koje se tiču njih, moraju biti donesene u ranoj fazi projektovanja – obično u idejnoj fazi dizajna – i teško ih je promijeniti kasnije. To se naročito odnosi na rješenja koje utiču na konstruktivni skelet i fasadu, ali takođe i na integraciju svih elemenata objekta. Možda bi trebali da mislimo da je očigledno da će se trud uložen u kontrolu troškova naplatiti. Vrijeme uloženo u istraživanje i planiranje je znatno veće nego što se pojavljuje u pisanim specifikacijama, kao što je i trud uložen u planiranje ekonomski mnogo veći nego što troškovi mogu da pokažu njegov značaj.
2. Struktura građevine
Iako je skoro svako konstruktivno zakrivljenje danas izvodljivo, to ni na jedan način ne smanjuje značaj troškova objekata jednostavnih struktura. Jasni i precizni dizajn principi su od ogromnog ekonomskog značaja, kao na primjer: masivni ukršteni zidovi ili podužni „kičmeni“ konstruktivni zid, stroga osovinska matrica u skeletnoj–ramovskoj konstrukciji, zidovi pozicionirani jedan iznad drugoga tako da ne moraju biti podržani dodatnom konstrukcijom ili konstrukcija sa nekoliko ili bez projekcija. To naravno ne znači da od gornjeg sprata pa do podrumske garaže konstruktivni sistem ne smije biti promijenjen. To je razumljivo, jer se veća visina zida smatra neophodnom zbog ozelenjavanja npr. ravnog krova, a ono što ga čini skupim jeste ojačanje. Prije svega, ono što podiže troškove je suma pojedinačnih i posebnih mjera; jedna ekstra greda ovdje, tamo promjena u konstrukciji, i tako redom. Sa druge strane, moguće je, naročito u stambenoj izgradnji, omogućiti maksimum slobodnog zidnog prostora za opremanje, još za vrijeme izgradnje konstruktivnog skeleta, uzimajući u obzir podne površine, podno grijanje i okove vrata.
Fasada
Staklene fasade su potencijalno skuplje, čak i kada su sastavljene iz standardizovanih prefabrikovanih jedinica. Značajni problemi mogu biti izazvani njihovim spajanjem sa nosećom konstrukcijom, kao i po pitanju zaštite od požara. Druga pitanja koja se postavljaju su unutrašnji komfor i termalna izolacija koju ovakva fasada omogućuje tokom ljeta. Gdje je količina zastakljivanja manja od 70% ukupne površine, odabir odgovarajuće vrste stakla može da otkloni potrebu za dodatnim spoljnim zasjenčenjem, koje, po pravilu, košta još 30% od cijene cijele fasade (čak, iako nijesmo srećni sa novim rješenjem prolaska dnevne svjetlosti).
Integralni koncept građenja
Najveći dio budžeta odlazi na podzemne radove – činjenica koja se najčešće zaboravlja u ranoj fazi projektovanja. Sinergetski pristup je najčešće od pomoći u tom pogledu. Ukoliko se gradi na lokaciji gdje nivo podzemne vode nije mnogo ispod nivoa tla, minimiziranje podzemne etaže igra veliku ulogu u ekonomskoj uštedi izgradnje čitavog objekta. Ponekad je moguće sadržaje iz podzemne etaže postaviti u prizemni nivo i tako izbjeći velike podzemne radove i izgradnju vodonepropusnog omotača. Slično, ako je podzemna garaža za 1-1,2 m iznad nivoa tla, može se izbjeći mehanička ventilacija, sama struktura može biti dimenzionirana kompaktnije, postići će se bolja sigurnost u okviru prostora i dobar prelaz između privatne i javne zone.
Opisani sveobuhvatni pristupi su eksperimentalne prirode i zahtijevaju pojačano planiranje i sposobnost ubjeđivanja; kako nijedan planer neće da garantuje za efekasnost unakrsne ventilacije bez probe, vjerovatno će postojati obimni karbon-dioksid testovi i mjerenja nakon što se objekat stavi u upotrebu. Ako se oni pokažu uspješnim, znatne uštede mogu biti napravljene kada je u pitanju investiranje i korišćenje objekta.
Standardi
Drugi veliki potencijal za uštedu leži u upotrebi standardnih elemenata. Građevine koje potiču sa kraja XIX vijeka, na primjer, koristile su ustanovljen katalog elemenata i djelova. Velika količina upotrijebljenih elemenata bila je prefabrikovana, kao što su fasadne jedinice, vrata, kamini, ograde od kovanog gvožđa. Visok nivo kvaliteta postignut u to doba, može u određenoj mjeri, biti rezultat oprobanih i ispravnih, razumljivih i prepoznatljivih standarda. Zahvaljujući njima, troškovi su bili razumni i izračunljivi a građevine su dobile na trajnosti.I krajnji rezultat je bio razvijeni proces proizvodnje elemenata koji su bili podesni za serijsku proizvodnju. Paradoksalno, ali mnogo je teže danas ubijediti ljude u prednosti ovakvih produkata. Jedan od razloga za to je da se pojedinačna rješenja koja su nam poznata smjenjuju jedna za drugim u tako brzim ciklusima, prije nego što dostignu dizajnersku zrelost i postanu prikladni za serijsku proizvodnju. Brzo se umorimo od istih stvari. Materijali se koriste velikom brzinom – drvo, beton, staklo, sintetičke kombinacije, i visokokvalitetni materijali – svi se podvrgavaju različitim vrstama tretmana. U doba u kojem površine igraju veliku ulogu, one su i predmet brzih promjena, kao u svijetu mode. Sa druge strane, posebno u stanovanju, određeni elementi, kao balkoni, kupatila i prozori, ne moraju uvijek nanovo da se kreiraju. Individualnost može biti postignuta kroz način njihove upotrebe. Čak i ako su kupatila lokalno prefabrikovana, standardizacija je ta, koja kroz čvrste specifikacije, jednostavnu logistiku izvođenja i proces ponavljanja, obezbjeđuje uštedu.
3. Regulacija
Neiskorišćen potencijal pomaže da se prepoznaju sve pojave koji mogu biti grupisane pod imenom „regulacija“. Izgradnja u Njemačkoj je sveobuhvatno i čvrsto kontrolisana različitim zakonima i standardima, i postoje mnoge suvišnosti i preklapanja u tom pogledu. Na primjer, teško je razumjeti zašto su planeri i projekt–menadžeri kontrolisani od strane toliko mnogo agencija za protivpožarnu zaštitu, i zašto su gradilišta kontrolisana od strane toliko mnogo različitih asocijacija za zaštitu na radu. Čvrsta mreža regulacija i potpropisa koji iz njih slijede, nameće teret projektovanju i izgradnji. Razumna strukturalna deregulacija procesa planiranja i izgradnje bi oslobodila veliki potencijal koji postoji i u Njemačkoj i izvan nje i donijela novo značenje ideji procjene troškova u građenju.
Zaključak
Suština procjene troškova u građenju je predstavljena kroz razmatranje prethodno navedenih aspekata. Postoji dovoljno potencijala da se postigne značajno smanjenje troškova izgradnje, i dovoljan razlog da se pridružimo susjednim zemljama u novim pristupima kontrolisanju troškova izgradnje. Presudno je, naravno, da kvalitet ne smije biti umanjen. U stambenoj izgradnji, na primjer, umjesto termo–izolacionih kompozitnih panela, dobar kvalitet duplih slojeva fasade može biti uzet u obzir, kao što se primjenjuje u Holandiji. Traba uraditi kritičku analizu u oblasti deregulacije standarda kvaliteta koji su i dalje, u poređenju sa drugima, veoma visoki; jedna alternativa je razvijanje različitih standarda za različite situacije. To bi vodilo do potražnje novih produkata različitih cijena.
izvor: Cost – Effective Building , DETAIL ; Christian Schittich
| < Prethodna | Sljedeća > |
|---|
