Benefit Living

Uopšteno o javnim prostorima

Trgovi, pijace, gradski centri, parkovi, igrališta... Javni prostori su mjesta otvorena i dostupna u svakom trenutku svim građanima i građankama, bez obzira na pol, rasu, nacionalnu pripadnost, seksualnu orijentaciju, godine ili društveno-ekonomski status. Zato su javni prostori od velikog značaja u socijalnom i ekonomskom životu zajednica.

U javnom prostoru ljudi mogu da pokažu svoju različitost, upoznaju nove ljude i da se druže. Tamo se takođe doživljava sva punoća kulturne raznovrsnosti, čije se njegovanje smatra bitnim za povezivanje ljudi, podsticanje njihovog dijaloga, tolerancije i razmjene. To je svakako jedan od puteva prevazilaženja konflikata. Ono što je za prirodu biodiverzitet, to je u zajednicama kulturna raznovrsnost. Ovo je posebno bitno u kontekstu globalizacije.

Kako se mogu koristiti javni prostori?

Način oblikovanja i korišćenja javnih prostora oslikava stepen slobode zajednice. Moglo bi se reći da raznovrsne grupe ljudi, tolerantno ponašanje i način korišćenja prostora oslikavaju nivo civilizacijskog razvoja. Naročito je važno u planiranju gradova voditi računa o različitim ciljim grupama i njihovim specifičnim potrebama.

Javni prostor je odličan poligon za kreativnost. Takođe, on može biti izvrstan za obrazovanje i informisanje – za izložbe na otvorenom, kampanje, predavanja i slično. Umjetnost tako postaje svima dostupna. Ona nam može prenositi poruke, osvješćivati nas i njegovati naš osjećaj za lijepo. Javni prostori su žarišta energije.

Javni prostori u Crnoj Gori

Da li naša kultura utiče na oblikovanje i korišćenje otvorenih javnih prostora, ili su prostori ti koji kreiraju naše potrebe i mijenjaju navike?

Korišćenje javnih prostora u velikoj mjeri povezano je sa slobodnim vremenom. Kako se obično provodi slobodno vrijeme u našim sredinama? Nedavno je Nevladina organizacija „Anima“, koja se bavi ženskim i mirovnim obrazovanjem, objavila istraživanje o tome^[i]. Na pitanje kako u Crnoj Gori muškarci, a kako žene provode slobodno vrijeme, najčešći odgovori bili su: muškarci na sastancima u kafani, baveći se sportom, odmarajući, šetajući i u kladionicama; a nasuprot njima, žene su više vezane za privatni prostor. One slobodno vrijeme provode u kući (rad u kući ?!), s porodicom, ispred TV-a ili u šetnji. Iz ovoga se vidi da muškarci, iako slobodno vrijeme više provode u javnoj sferi, svoje aktivnosti više vezuju za zatvorene prostore. Žene su, kada je u pitanju slobodno vrijeme, manje prisutne u javnom prostoru. Takva je percepcija ispitanika oba pola. Ovakvi modeli ponašanja svakako utiču na oblikovanje javnih prostora.

Naši javni prostori su često okupirani baštama kafana. Nekada se čini da je ugostiteljstvo primarna funkcija, bar kada su u pitanju trgovi. Zbog toga, trgovi često postaju ulice jer se bašte kafana šire do granice koja ostavlja, onima koji ne sjede u baštama, dovoljno prostora samo za komunikaciju. To je kao kada bi se sobe pretvarale u hodnike. Tako dobijeni linijski gradski koridori ne podstiču na gradska dešavanja jer nemaju kvalitet otvorenih prostora – širinu, akustičnost, sagledivost. Otvoreni prostori u gradovima trebalo bi da provociraju događaje – performanse, ulične animatore i slično.

Nažalost, naši gradovi pate od posljedica potrošačke kulture. To se ogleda u kreiranju vještačkih potreba (pretjerane potrošnje).Važno je da na vrijeme osvjestimo ovaj negativan trend i ponudimo alternative za kvalitetnije provođenje vremena. Javni prostori su odličan poligon za testiranje različitih kreativnih modela koji mogu da podstaknu ovakvu pozitivnu promjenu.

O čemu je važno voditi računa kod planiranja javnih prostora?

Kod planiranja, korišćenja postojećih i kreiranja novih javnih prostora, od ključne važnosti je staviti u centar korisnike – proučiti njihove potrebe. U tom smislu, saradnja između inženjera, umjetnika i lokalne zajednice, u svim fazama, od izuzetnog je značaja. Javni prostori se mogu unaprijediti novim sadržajima uključivanjem zainteresovanih strana u proces odlučivanja i planiranja.

Uspješni gradovi podstiču svoje građane da primjenjuju originalne ideje u prostorima koje nastanjuju. Građanska kreativnost podstiče osjećaj ponosa, pripadnosti i vezanosti za grad. Život određenog javnog prostora nije isključivo u rukama arhitekata, urbanista i gradskih planera. On se oslanja u velikoj mjeri na građane koji ga koriste i upravljaju njime – jer ljudi čine mjesta, mnogo više nego što mjesta čine ljude^[ii].

^[i] Stanje ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori
^[ii] Download Breakthrough Cities (PDF file 1.73MB)

Tatjana Rajić, Expeditio

Napomena za medije: Molimo predstavnike/ce medija, ukoliko se odluče da objave neki od priloga sa sajta Benefit-Living, da nas o tome informišu. Hvala.

< Prev		Next >