Nastanak i razvoj ljudskih naselja oduvijek je bio na određen način kontrolisan vodenim površinama. Rijeke, vodena raskršća, jezera i druge vodene površine posebno su bili značajni za formiranje srednjevjekovnih utvrđenih gradova i imali višestruki značaj za njihov opstanak. Dvije najznačajnije uloge vode su se ogledale u odbrani od neprijateljskih pohoda i transportu ljudi i robe.
Voda stvara život, ona je esencija univerzuma. Osim svoje utilitarne, voda posjeduje i dekorativnu funkciju u prirodnom predjelu. Voda oduvijek zauzima značajno mjesto u ukupnoj slici grada.
Veće vodene površine u gradovima mogu biti osnovne odrednice njihove održivosti, kao u slučajevima Venecije, Amsterdama ili naših primorskih gradova. Poznato je da more, rijeke i jezera igraju značajnu ulogu u očuvanju životne sredine i da istovremeno čine ekosisteme posebnih vrijednosti. Vodene površine zatečene u prirodnom okruženju grada, često se uređuju različitim intervencijama i na taj način prilagođavaju potrebama zajednice. Sa druge strane i sam grad se prostorno i fizički oblikuje prema toj vodenoj površini. Tako, na primjer, nastaju luke, marine, šetališta, vidikovci i drugi objekti u službi razvoja industrije na vodi. Ovi objekti su sami po sebi atraktivni za javnost i po pravilu generišu aktivnosti ljudi na obali. Prodavnice morskih plodova i riblje pijace, akvarijumi ili pomorski muzeji mogu biti prateći sadržaji koji zažive zahvaljujući tome što se nalaze uz vodenu površinu. Ribolov, trgovina i turizam potvrđuju da se od blizine vode može i zarađivati za život.
Voda u pokretu je jedan od elemenata urbanog dizajna. Arhitekti i urbani planeri prepoznaju vodene površine kao neiscrpne izvore inspiracije za različite mogućnosti njihovog uređenja i korištenja. Voda nudi dizajnerima mogućnost da u prostor uvedu dimenziju refleksije i pokreta. Time se stvaraju takozvani stimulativni javni prostori koji predstavljaju jedan od najvažnijih ciljeva urbanog planiranja. Vodotok je vrlo često obilježje prepoznatljivosti grada, a ima i tu posebnost da se ovisno od konteksta u kom se nalazi prepoznaje kao navigacija, čvor ili granica...Tako na primjer građani Podgorice nazivaju jedan dio grada „PREKO MORAČE“, jer se rijeka Morača percipira između starog i novog dijela grada.
Međutim, široki i razuđeni vodotok može i da nepovoljno raščlani teritoriju grada. Kao kičma grada, vodotok treba da predstavlja i osu razvoja sistema zelenila na koje se oslanjaju parkovi i druge zelene površine u gradu.
Ukoliko su uređeni, vodotoci u savremenim gradovima postaju najpopularnija mjesta za provođenje slobodnog vremena, bilo da je u pitanju rekreacija ili dokolica. Na vodi se mogu odvijati različite sportske i rekreativne aktivnosti različitih generacija – vožnja čamcem, šetnja, plivanje, pecanje, ronjenje i slično...Pored vode se može provesti slobodno vrijeme, relaksirati duh i tijelo i uživati u lijepom pogledu. Voda angažuje ne samo čulo vida, već i čulo sluha, dodira i ukusa...
U kompoziciji gradskih trgova i zelenih površina voda takođe zauzima važno mjesto. U različitim oblicima, voda daje zelenim površinama poseban životni izraz i maksimizira estetsku dimenziju prostora.
Prateći njenu ulogu u pejzažnom projektovanju i planiranju kroz istoriju, skoro je nemoguće naći vrtove i velike dvorske parkove koji nijesu imali vodene površine u sebi. U Parku dvorca Versaj, na primjer, ima oko 1400 fontana, a voda je osnovni elemenat pajzažne kompozicije. Oblikovana u vidu vodoskoka, vodenih zavjesa, bazena i kaskada, voda doprinosi stvaranju neponovljive slike bogate vrtne umjetnsti Versaja. U zemljama dalekog istoka skoro je nezamislivo da vrt nema izvore vode, mala jezera ili vodopade. Na vodene površine se gleda kao na simbol perfekcije i tišine koji emituje posebnu energiju. Voda je za čuvenog arhitektu Frank Loyd Wrighta predstavljala važan stvaralački elemenat za oblikovanje čuvene kuće na vodopadu. Magični spoj stijene, svijetla, vode i moderne arhitekture u ovom projektu dao je savršen sklad vještački stvorenih elemenata i prirode.
Vodu u gradovima možemo iskoristiti i za poboljšanje mikroklime, jer ona utiče na smanjenje temperature vazduha i povećanje vlažnosti. Povezana sa centralnom gradskom zonom vodena površina omogućava otvaranje grada prema njoj ali i uvođenje vazdušnih strujanja ka gradu. Proces integracije vode u pejzaž upravo zavisi od toga koje funkcije voda treba da ispuni u slobodnom prostoru, a potom i koji tip oblikovanja će najbolje ostvariti željene ciljeve.
U mnogim evropskim i svjetskim gradovima sve se više prepoznaje trend gradnje izuzetno atraktivnih stambenih naselja uz vodene površine ili kanale u bivšim industrijskim zonama. Jedan od interesantnih savremenih primjera izgradnje je stambeno naselje Hamarbi Sjostad (Hammarby Sjostad) locirano na južnoj strani Štokholma. Naselje je izgrađeno na bivšoj industrijskoj zemlji, i proteže se do južne strane centra grada. Smatra se dobrim i održivim urbanim komšilukom koji uspješno kombinuje kvalitetno višeporodično stanovanje u poluotvorenim blokovima sa trgovinom, uslužnim sektorom i drugim djelatnostima. Stambeni objekti su dizajnirani tako da imaju dobru orijentaciju i da su što više okrenuti postojećoj vodenoj površini. Mreža zelenih površina i parkova je izuzetno jaka, oslonjena na postojeći kontekst obale jezera i kao takva pruža višestruke prednosti stanovnicima ovog distrikta. Takav prirodni pejzaž učinio je ovu zonu izuzetno atraktivnom za stanovnike.Jedna od ključnih prednosti ove oblasti je i visok nivo ekološke svijesti i održivosti, jer se stanovnici permanentno edukuju za usvajanje održivog načina života.
U našim gradovima situacija po pitanju korištenja vodenih površina nije na zavidnom nivou. Gradovi izgledaju malo izolovano od rijeka na kojima leže. Zbog zapuštenosti riječnih obala ili izgrađenosti saobraćajnih objekata, tokovi i obale ne predstavljaju dovoljno dekorativan momenat u gradu, iako su njegov sastavni dio. Podgorica je grad koji leži na šest rijeka i to bi mogao da bude dovoljan razlog da se te rijeke iskoriste tako da daju određen karakter gradu. Uređenjem riječnih korita na pravi način, Podgorica bi mogla postati i veoma atraktivan turistički centar. Voda je, pored kamena i arhitekture, glavni faktor atraktivnosti naših starih gradova podignutih na obali mora ili seoskih naselja na Skadarskom jezeru.
Bookmark with:
| < Prethodna | Sljedeća > |
|---|
