Grad čine ljudi, građevine, slobodni prostori, saobraćajnice… ali ne samo to. Tu su i sekundarni slojevi, gradska oprema i reklame, koji nas informišu i olakšavaju nam orijentaciju u prostoru. Oni su kao namještaj u kući – oprema ulice ili trga čini da urbani ambijent dobije na kvalitetu ili izgubi na atraktivnosti.
Gradovi stvaraju različite pogodnosti za život i zato je uglavnom slučaj da se ljudi radije odlučuju da žive u gradskim zajednicama nego izolovano. Grupisane zgrade mogu stvarati prijatne ili manje prijatne ambijente. Udobnost tih prostora zavisi i od gradske opreme i reklama.
Mediteranski gradovi uglavnom svoj identitet grade na bogatom kulturnom (i prirodnom) nasljeđu i nataloženoj istoriji. Oni teže da pažljivo štite i ističu vrijednosti naslijeđenih ambijenata. Brojni su takvi primjeri: Venecija, Split, Dubrovnik, Lisabon…
Život na otvorenom, na ulicama, trgovima i obali, karakteristika je mnogih sredina, a među njima nekih i u Crnoj Gori. Zato je jako važno da se gradski „dnevni boravak“ osmisli i uredi kao lijep i ugodan prostor kojim će se građani i građanke ponositi i u kome će se prijatno osjećati.
Kada se razmišlja o postavljanju reklama, veoma je važno da se napravi razlika između pješačkih zona i kolskih komunikacija. Percepcija korisnika ovih prostora značajno se razlikuje. Prosječna brzina kretanja pješaka je 6 km/h. Pri toj brzini moć opažanja je daleko veća nego što je to slučaj kada se krećemo automobilom brzinom oko 40 km/h ili van grada daleko većim brzinama. Velike reklame postavljaju se tamo gdje je dominantno kretanje automobilom. Nije slučajno što se bilbordi i svijetleće reklame koriste uz kolske saobraćajnice. Pješačke zone, na drugoj strani, ostavljaju mogućnost suptilnijeg uređenja ambijenta da bi bio što prijatniji i udobniji.
Kada govorimo o našim gradovima, izuzimajući neke svijetle primjere (npr. centralnu zonu Herceg Novog – ilustracije u prilogu, prim. autorke), uglavnom primjećujemo da ne postoje smjernice za korišćenje reklama i urbane opreme (ili one postoje, ali se ne primjenjuju doslijedno). Time se često u prostoru stvara neprimjeren vizuelni haos. Fasade objekata nisu više dominantan elemenat ulice, već samo kulisa na koju su prikačeni: reklamne table s mnoštvom informacija, tende, rešetke, brojevi kuća, klima-uređaji... Ovi elementi su postali nosioci vizuelnog doživljaja ulica ili trgova:
- mnoštvo konkurentnih natpisa i reklama haotično postavljenih po fasadama (postoji takmičarski pristup u nametanju informacije);
- reklame ispisane po zidovima zgrada;
- nadstrešnice najrazličitijih oblika, veličina i materijala, kao i nadstešnice-svijetleće reklame;
- tende i suncobrani neprikladne veličine, boje i oblika koji zaklanjaju gradske fasade i stvaraju utisak haosa;
- reklamni suncobrani s dominantnim natpisima proizvoda (najčešće pića);
- natpisi koji zauzimaju veliku površinu fasade zgrade i dominiraju na fasadi;
- svijetleće reklame;
- razni improvizovani elementi na ulici – vitrine, štandovi...;
- samostojeći panoi svih oblika i veličina;
- klima-uređaji istaknuti na fasadama.
Primjer Njegoševe ulice u Herceg Novom – prije i poslije intervencije uklanjanja neprimjerenih reklama i uređenja fasada
Autorka: Tatjana Rajić, ExpeditioNapomena za medije: Molimo predstavnike/ce medija, ukoliko se odluče da objave neki od priloga sa sajta Benefit-Living, da nas o tome informišu. Hvala.

| < Prethodna | Sljedeća > |
|---|











