payday loansPayday loans

Ona je eko heroj: Julia Hailes

There are no translations available.

Da je rad za održivost naše planete olimpijski sport, Julia Hailes bi bila na podijumu sa zelenom medaljom. Neumoran promoter ekološki prijateljskog načina života, posvetila se ekološkim temama mnogo pre nego što je iko znao da je to važno, ili da je potrebno da o tome razmišljamo, odnosno pre nego što je postalo moderni statusni simbol, kako ga neki danas doživljavaju.

Lista njenih doprinosa u socijalnim, ekološkim i etičkim temama, je predugačka da bi se ovde prikazala, ali možda je znate kao autora/koautora 9 knjiga o zelenom življenju, uključujući i bestseler “Green ConsumerGuide” objavljen 1988, koji je prodat u preko milion primeraka.

Ta knjiga, kao i njen rodjak iz 2007. “The New Green Consumer Guide” služe kao verodostojne biblije o tome kako živeti svoj život odgovorno i na “zeleni” način. Julija je isticala zelene teme i pisala o rešenjima pre nego što je održivost postala nezaobilana reč u društvenim, korporatvnim  i drugim poslovima.

Kao Robih Hud današnjice, Julija velikom platom koju zarađuje kao “zeleni consultant” za neke od najvećih kompanijia u zemlji, je u prilici da može da radi za manje, lošije dotirane stvari prema kojima ima strast. Trenutno je izrazito zagrejana za frižidere i RESOMATION u supermarketima (alternativan vid kremacije koristeči vodu i sa manje uticaja na životnu sredinu)   

Ako je pratite u stopu (kao senka) dok radi, u prilici ste da naučite više o održivosti – i o tome kako biti superžena. Tada je možete videti kako u udobnoj odeći nestaje u javni toalet na stanici, a vraća se u poslovnoj spremna da osvoji svet. Ona govori klijentima ili ministru ili savetniku ili kome god, šta tačno misli, kako je i šta treba da urade u vezi sa trenutnom temom. 

Ona povezuje ljude. Pragmatična je. Zasmejava. Ona je inspiracija i pokazuje da treba ostati veran svojim ubeđenjima. Ona je eko heroj.

julia

1. Kako biste opisali sebe?
Sebe opisujem kao kampanjskog konsultanta. Takođe, s obzirom da radim puno različitih stvari ja sve to sažmem u rečenici: “Ja nosim puno šešira ali su svi oni zeleni.”

2. Šta je vaša misija?
Pravljenje razlike. Kada sam, kao koosnivač sa John Elkingtonom osnovala “SustainAbility” 1987. odlučili smo da su vrednosti organizacije kao tri račvaste stolice, sa svim nogama jednako važnim. To su da zaradimo novac, napravimo razliku i da uživamo dok to radimo. Mislim da je to i dalje veoma dobar pristup mom radu.

3. Do čega vam je najviše stalo?
Spašavanje prašume. Srce mi se cepa kada vidim kako motorne testere kose šumu, orangutani se drže za ostatke drveća ili za delove (uzorke) panjeva koji se protežu daleko. Moja briga za prašumu je ono što me je i navelo da se bavim životnom sredinom. Sada radim na ogromnom broju tema i strastvena sam oko mnogih od njih. Na primer, možda zvuči čudno biti strastvem prema otpadu, ali ja jesam. Postali smo takvo društvo za jednokratnu upotrebu, da se proizvodi i resursi koriste kao da sutra ne postoji. To mora da se promeni.      

4. Zašto je zeleno/eko toliko važno?
Upravo jer je sve svet u kojem živimo. Ja ne želim da živim u mrtvom pejzažu ili u društvu kao što je u TV program Survivor, gde su svi u ratu jedni sa drugima. Zapravo, ja sam mislila da je Avatar film koji oslikava contrast između industrijskog i konzumentskog sveta naspram zelenih, eko zajednica koje poštuju prirodu. Većina nas više voli da pripada Avatar kampu.

5. Koji je naredni veliki izazov?
Najveći je izazov osvestiti ljude da uvide da mi nemamo neograničene resurse, bilo da je u pitanju energija, šume, nafta ili plemeniti metali. Ovo znači da su neophodne značajne i radikalne promene u načinu na koji živimo i u tome kako koristimo resurse.

6. Koja je uloga vlada, koje je njihovo učešće u svemu i da li oni rade dovoljno?
Vlade ne čini ni izbliza ono što je u njihovoj moći. One treba d abudu daleko više inovativne i vizionarske. Uopšteno njihov pristup se ogleda u tome da one podržavaju industriju kao i do sad sa razlikom da ih čine malo zelenijom nego do sad. Ovo nije dovoljno- nije ni mnogo inspiratvino, čime ni javnost ne postaje dovoljno uključena u sve.

7. Šta biste voleli da postignete za svog?
Volela bih da mogu da spasim prašume. Ako bih osvojila na lutriji, to je ono u šta bih uložila novac.Druga ambicija mi je da prebacivanje snabdevanja enegijom na mikro elektrane, poput internet sa mnogo, mnogo malih sistema koji napajaju mrežu. Jednako bih volela da značajno povećam proizvodnju biogasa za transport i struju.KAd bolje razmislim, postoji lista stvari koje bih volela da uradim, zato je i teško izdvojiti samo neke.

8. Koja su najvažnija 3 principa održivost po kojima vi živite?
1. Nikada nemojte dozvoliti sebi da budete demoralisani samo zato što ljudi tvrde da nešto slično nikada nije bilo izvedeno ili da je teško izvodljivo
2. Da sam svesna da svako ko pokušava da uradi nešto na polju održivosti je licemer jer niko ne može da uradi sve- zato radi onoliko koliko možeš što više možeš.
3. Da zadržim smisao za humor i pokušam da se zabavim, pre nego da zaradim id a mi je dosadno – mi moramo da uključimo ljude id a ih pridobijemo, a ne da ih odbijemo!

9. Koja je to jedna stvar koju bi voleli da svi rade?
Često su me to pitali pri intervjuima vezanim za moju knjigu. Zapravo, je ne mislim da se sve svodi na jednu stvar, već na mnogo, baš mnogo malih stvari.A na zaista mikro nivou ja bih volela da ljudi prestanu da koriste papirne maramice i salvete- to predstavlja pravi teret za mene jer vam daju salvetu i kada kupujete čašu nekog pića. Koliko li je to nepotrebno?

10. Koju poruku ili ideju bi voleli da prenesete na svoju decu?
Nisam sigurna das am dobra u prenošenju moje filosofije na svoju decu- on i dalje ne isključuju svetla i računar! Ipak, mnogo je ‘zelenih’ stvari, koje mi radimo u kući, postal sastavni deo našeg življenja da ih jedva i primećuju – delimo vodu za kupanje, odvajamo otpad u mnogo različitih kanti, ograničeno koristimo toplu vodu tokom dana i manji kapacitet vode u vodokotliću. I da, imamo ozbiljne rasprave na temu klimatskih promena, o energiji, prašumama i drugim ključnim temama. I moj najmlađi sin Monty je navikao da kači  razne upozorenja o globalnom zagrevanju- možda ipak i oni na kraju postanu eko promoter.

I moj drugi heroj je Michael Pawlyn, koji je skoro osnovao kompaniju Exploration Architecture. On je takođe pristalica istog razmišljanja o eko sistemu, on koristi primere iz prirode i svoja zapažanja kako bi stvori inspirativna rešenja. http://www.exploration-architecture.com/

Više o radu i aktivnostima Juile Hailes možete saznati preko njenog internet portala http://www.juliahailes.com

preuzeto sa http://greenhousepr.co.uk/blog/show/eco-hero-julia-hailes/

autorka intervjua Anna Guyer | 08.03.10

preveo i priredio: Veselin Vasiljković,  Academica

Napomena za medije: Molimo predstavnike/ce medija, ukoliko se odluče da objave neki od priloga sa sajta Benefit-Living, da nas o tome informišu. Hvala.

Bookmark with:

Deli.cio.us    Digg    reddit    Facebook   
Comments (0)Add Comment

Write comment

security code
Write the displayed characters


busy
 

benifit-living_pub-small
Download (pdf)

Novosti projekta

Creative Cities

kreativni-gradovi

Contemporary house

SAVREMENA-KUCA

Sustainable development and practice in Montenegro

BENEFIT-LIVING

Cost benefit

COST-BENEFIT

Publications

PUBLIKACIJE

UN-eco-building


CrnogorskiEnglish (United Kingdom)

Ovaj sajt je namjenjen onima koji žele da se informišu, da razumiju i primjenjuju savremene principe gradnje i planiranja prostora. Dio priloga na ovim stranicama se odnosi na vrednovanje i planiranje prostora u Crnoj Gori, dok se ostali tekstovi bave opštijim temama od interesa za razvoj gradova. Autori/ke većine priloga su nevladine organizacije Expeditio, Academica i Cornucopia, a dio tekstova je vaš doprinos. Prilozi su nastali tokom 2010/11 u okviru projekta "Benefit Living".

objavite-benefit1

Overview of all articles

EU-flag_resizeAn EU co-funded project managed by the Delegation of the European Union to Montenegro

grbCG

Projekat je kofinasiran i od strane Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore sredstvima dobijenim raspodjelom na konkursu za nevladine organizacije za 2010.godinu

Content View Hits : 456137
We have 10 guests online