payday loansPayday loans

Održi svoju kreativnost, kreiraj svoju održivost

There are no translations available.

Ljudi kažu: misli globalno i djeluj lokalno. Ali ja kažem: misli lokalno i radi lokalno, ostatak će doći sam od sebe. Mi smo pokazali da sve kreće iz lokalnih zajednica.

Soren Hermensen

2010. godina…

Svake sekunde se potroši približno 180 kg nafte.
U toku godine nestane 7–10 m glečera Mon Blana.
Svakog dana proizvede se 42 miliona boca vode.
U Kini se na svaka 4 dana izgradi nova elektrana.
Pustinja se širi stopom od 4,8 km godišnje.
Uprkos sporazumu iz Kjotoa, ugljen-dioksida se širi brže nego ikad.

Za svaku kaloriju naše hrane, utrošeno je 80 kalorija iz nafte!

2055. godina…

Da li smo se spasili?

Da li smo se spasili?

01-1

Više u filmu Era glupih, 2009. (www.ageofstupid.net)

Upotreba drugih izvora energije

Organizovana zajednica, koju formiraju stanovništvo, uprava, stručnjaci i investitori, vodi se ekološkim i moralnim vrijednostima, ili ekonomskim i kulturnim. Ona upotrebljava obnovljive izvore energije – umjesto naftnih derivata. Ona ima viziju i prihvata odgovornost za zaštitu onoga što koristi. U Danskoj, Holandiji, Švedskoj, Austriji i Španiji nalaze se zajednice koje su uspjele da pronađu svoj način iskorišćavanja potencijala koje im priroda pruža. Njihov cilj je da „probiju“ rezultate istraživanja o procentu iskorišćenosti obnovljive energije u domaćinstvima. Izbrisale su standarde, stavivši sebe u jedinstvenu listu onih koje su postale primer kreativne odgovornosti. Uz podršku vlade izgradile su minihidroelektrane i postavile solarne ploče. U Gusingu, u jugoistočnoj Austriji, mještani koriste gorivo od strugotine u toplani. Geteborg koristi postojeću infrastrukturu i biogas, a Linc ima prigradsko naselje, posebno dizajnirano da bude održivo.


01-2

 

Ostrvo u Danskoj – Samso, nezavisno je, živi od potrošnje proizvedene energije (http://samsoe.wordpress.com). Jedan konkurs je podigao nekolicinu ljudi koji su povukli druge. Do 1997. godine, ostrvo je bilo poznato po mlijeku i farmama svinja. Tada pobeđuje na takmičenju pod pokroviteljstvom Ministarstva životne sredine i energetike kao kandidat koji će u budućnosti 100% obnavljati utrošenu energiju. Soren Hermensen, profesor ekoloških studija, podržao je razvoj projekta i krenuo u borbu za njegovu realizaciju. Danas se nalazi među deset heroja za zaštitu životne sredine (Time Magazine).

01-3

Posjećivao je sastanke zajednice i pričao o zelenim potencijalima ostrva. Organizovao je brojna predavanja čija je tema bila značaj korišćenja obnovljivih izvora energije. Sorenov zadatak bio je i da identifikuje lokalne preduzetnike, spremne da investiraju. Uz dijeljenje besplatnog piva i upornost, uspio je da stvori jedinstvenu zajednicu koja danas koristi solarnu energiju. Kupljene su akcije za 11 turbina koje pokreće vjetar. Nakon toga je obezbjeđeno još 10 turbina koje koriste energiju vode – 5 u vlasništvu opštine, 3 u vlasništvu privatnih investitora, dok dvije pripadaju lokalnom stanovništvu.

Jedan čovjek je video napredak. Jedan čovek je bio uporan. Jedna zajednica je vođena upornošću. Upornost se isplatila. Danas Soren putuje ukazujući na uspjeh koji je postigao. Dokazao je da je promena pristupa životnoj sredini moguća. Samso sada izvozi 10% energije koja ostaje neiskorišćena.

Drugi heroj priče je farmer Jorgen Tranberg. Na ostrvo Samso je došao kako bi obrađivao jeftinu zemlju. Kada je postavljao prvi vetrogenerator na ostrvu, nije bilo naznaka da će turbina, koju pokreće vjetar, postati simbol ostrva. Njegova vizija je povukla druge. Uloživši sve što je posjedovao, pokazao je vjeru u bolje sjutra.

Izvor: www.big.dk.

01-4

Brojke:

Na ostrvu Samso živi približno 4400 stanovnika.
Zarađuju godišnje 1 milion dolara od prodaje električne energije.
Turbine proizvode godišnje 80.000 MVh, dovoljnih da pokriju potrebe električne energije za 5.000 domaćinstava
Jorgen Tranberg je investirao 2.5 miliona evra u svoju turbinu.
Samso se na samom početku projekta zadužilo s 5400 evra po stanovniku.
Danas izvozi 10% procenata proizvedene energije, a 300 privatnih toplana koristi strugotinu, slamu i solarnu energiju kao gorivo.

Milica Apostolović, Academica

academica-logo

Napomena za medije: Molimo predstavnike/ce medija, ukoliko se odluče da objave neki od priloga sa sajta Benefit-Living, da nas o tome informišu. Hvala.

Bookmark with:

Deli.cio.us    Digg    reddit    Facebook   
Comments (0)Add Comment

Write comment

security code
Write the displayed characters


busy
 

benifit-living_pub-small
Download (pdf)

Novosti projekta

Creative Cities

kreativni-gradovi

Contemporary house

SAVREMENA-KUCA

Sustainable development and practice in Montenegro

BENEFIT-LIVING

Cost benefit

COST-BENEFIT

Publications

PUBLIKACIJE

UN-eco-building


CrnogorskiEnglish (United Kingdom)

Ovaj sajt je namjenjen onima koji žele da se informišu, da razumiju i primjenjuju savremene principe gradnje i planiranja prostora. Dio priloga na ovim stranicama se odnosi na vrednovanje i planiranje prostora u Crnoj Gori, dok se ostali tekstovi bave opštijim temama od interesa za razvoj gradova. Autori/ke većine priloga su nevladine organizacije Expeditio, Academica i Cornucopia, a dio tekstova je vaš doprinos. Prilozi su nastali tokom 2010/11 u okviru projekta "Benefit Living".

objavite-benefit1

Overview of all articles

EU-flag_resizeAn EU co-funded project managed by the Delegation of the European Union to Montenegro

grbCG

Projekat je kofinasiran i od strane Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore sredstvima dobijenim raspodjelom na konkursu za nevladine organizacije za 2010.godinu

Content View Hits : 470461
We have 10 guests online