Posljednjih godina promijenilo se shvatanje funkcije ulica u urbanizovanim sredinama. Šezdeset godina unazad njihov glavni cilj bio je da udovolje potrebama brzorastućeg broja automobila. Gledajući tako, „dobra“ ulica bila je ona koja omogućava automobilu da prelazi distance što lakše i da stigne na odredište za što kraće vrijeme. Potrebe ljudi koji žele da koriste ulice na drugačiji način, na primjer za šetnju, kupovinu, vožnju bicikla, korišćenje kolica (za bebe, osobe s invaliditetom), sjedenje i posmatranje, igru i sl., nisu previše uzimane u obzir. Sve je bilo podređeno automobilima.
Svake godine evropski vozni park poveća se za 3 miliona novih automobila. Procjenjuje se da će ukupan obim drumskog saobraćaja porasti za 40% do 2030. godine. Da li je odgovor na ovaj trend povećanje broja saobraćajnica, parkinga i garaža? Ovakav pristup rasterećuje saobraćaj trenutno, ali donosi socijalne, ekološke i ekonomske nepovoljnosti. Sve veći broj gradova opredjeljuje se za drugačiji pristup koji podrazumijeva promjenu stila života – više šetnje, vožnju biciklima, korišćenje javnog gradskog prevoza itd, sve ono što ne zavisi u velikoj mjeri od javnog gradskog saobraćaja.
Ovo se, na sreću, mijenja. Ljudi koji se bave donošenjem odluka i upravljanjem gradovima širom svijeta, uočili su da ovakva jednostrana svrha ulice, koja služi samo automobilima, dovodi do disfunkcionalnih prostora i njihove nedovoljne iskorišćenosti. To nas vraća u period prije 20. vijeka kada su ulice imale te, sada zaboravljene, funkcije da budu mjesta okupljanja, sretanja, razmjene informacija, kulturnog i socijalnog života, i sl.
U isto vrijeme, zagađenje od saobraćaja u gradskim sredinama nije zanemarljivo, i zbog toga je došlo do tako značajne promjene glavne svrhe ulice, tačnije do promjene hijerarhije njenih korisnika. Sada su na prvom mjestu pješaci i njihove potrebe, zatim slijede biciklisti, korisnici javnog transporta, specijalna vozila (hitna pomoć, policija, vatrogasci...) i tek na kraju ostala motorna vozila.
Sigurno je da je za naše uslove, gdje je automobil važan za svakodnevni život, ovo potpuno novo viđenje uloge ulice u gradovima. Posebno zato što još uvijek nismo dovoljno razvili stilove života koji bi pratili ove trendove. Međutim, upravo ovakvim promjenama u samim gradovima možemo djelovati u obrnutom smjeru, tj. možemo uticati da ljudi mijenjaju svoje navike i način života. Jedan od zadataka planiranja prostora i jeste da stvaranjem kvalitetnih prostora utičemo na živote ljudi.
Srećom, i kod nas postoji primjer sličnog pristupa koji će, nadamo se, biti podsticaj i drugim gradovima da razmišljaju na sličan način. U Perastu je zaživio projekat koji umnogome pozitivno utiče na njegove građane i turiste. Jednostavnim organizacionim izmjenama, „izbacivanjem“ automobila iz grada, davanjem ulice pješacima, uvođenjem bicikala i drugih modernih načina ekološkog prevoza, pokazalo se kako je i u našim sredinama moguće primijeniti kvalitetne ideje.
Ponekad nije potrebno puno ulaganja da bi se naši svakodnevni javni prostori, što ulice i jesu, pretvorili u mjesta koja utiču prijatno na nas i koja nas oraspolože. Zato treba da nam je svima cilj da „otmemo“ dio ulica od automobila i da od njih napravimo lijepe i plemenite prostore.
Autorke: Biljana Gligorić i Zorica Tomanović
Bookmark with:
| < Prethodna | Sljedeća > |
|---|
