Grad pruža savremenom čovjeku veliki broj mogućnosti po pitanju izbora mjesta stanovanja, rada, kretanja i provođenja slobodnog vremena.
Svaki od ovih segmenata je jednako važan za dostizanje kvaliteta života. Slobodno vrijeme se može provoditi na različite načine, npr. treniranjem različitih sportova i rekreiranjem. Rekreacija može biti aktivna i pasivna. Aktivna podrazumijeva uglavnom timske sportove kao što su fudbal, košarka, odbojka, bejzbol i slično. Ove aktivnosti imaju veliki značaj u socijalizaciji ljudi, a socijalizacija je suštinski dobra, osnovna ljudska potreba. Pasivna rekreacija podrazumijeva aktivnosti koje se ne odvijaju na posebnim terenima, kao što su planinarenje, izleti, uživanje u prirodi i slično. Podrazumijeva i posmatranje utakmica, slušanje muzike, pa čak i čitanje. Jedan od sve popularnijih vidova pasivne rekreacije su video-igre, koje najčešće imaju i obrazovni karakter. U rekreaciju se danas ubrajaju i surfovanje po internetu, šoping, gledanje filmova, posjeta muzeju i druge kulturne aktivnosti i hobiji. Dakle, ona može biti sve što pozitivno utiče na psihofizičko stanje organizma. Tako odraslima stručnjaci preporučuju 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno i to 4 do 5 dana nedjeljno.
Stoga se i prostori za rekreaciju dijele na one za aktivnu i na one za pasivnu. Rekreirati se možemo kući, na otvorenom, u prirodi, ili u objektima posebno osmišljenim za to. Na drugoj strani, prostori za rekreaciju mogu biti planirani i izgrađeni neovisno od prirodnih uslova, kao što su bazeni i spa-centri, teniski tereni ili sportske dvorane. Nerijetko se određeni oblici rekreativnih površina kombinuju s gradskim parkovima i drugim zelenim površinama.
Rekreativne površine donose zajednici nematerijalnu i materijalnu korist. Mogu poboljšati priliv investicija u grad, povećati atraktivnost okolnih stambenih zona, uticati na rekonstrukciju i uređenje drugih dijelova grada i privući posjetioce iz susjednih područja i turiste. Bilo da su namijenjene aktivnoj ili pasivnoj rekreaciji, one pružaju izuzetne uslove za razvoj malog i srednjeg biznisa i povećavaju stopu zaposlenosti. Samo na primjeru biciklizma možemo lako vidjeti da grad, koji favorizuje svakodnevnu upotrebu bicikla i unapređuje prateću infrastrukturu, može privući veliki broj turista jer oni preferiraju obilazak gradova na biciklu. Veće rekreativne zone nerijetko imaju u blizini i hotele, restorane i druga mjesta koja pružaju dodatne usluge. Od takvih sadržaja zajednica ima velike koristi. Pasivna rekreacija, pored pomenutih, donosi i poseban boljitak - čuvaju se ekosistemi.
Strateško razmišljanje o prostorima za rekreaciju mora biti sastavni dio savremene politike planiranja gradova. Kroz lokalne strategije treba da se omogući planiranje, projektovanje i upravljanje prostorima namijenjenim za sport i rekreaciju, tako da budu jednako dostupni svima. Ovo se posebno odnosi na one stanovnike koji imaju ograničene mogućnosti pristupa rekreativnim površinama, bilo zbog siromaštva, bilo velikih distanci koje moraju svakodnevno prelaziti da bi se rekreirali. U tom smislu, imperativ mora biti dostizanje jednakosti za sve građane bez predrasuda u odnosu na etničku pripadnost, socijalni i društveni status, pol, vjerovanje i sposobnosti. Veliku ulogu u rješavanju tog problema ima kvalitetan saobraćaj između rezidencijalnih zona i zona za sport i rekreaciju, zatim opremljenost školskih dvorišta i zelenih površina gdje djeca stiču prve rekreativne navike.
Država treba da ima i druge stimulativne politike usmjerene ka povećanju procenta aktivnog stanovništva jer to donosi veliku korist.
Država takođe treba da omogući djeci i odraslima uslove za sticanje određenih vještina koje prethode aktivnom bavljenju sportom, kao što su učenje plivanja ili vožnja bicikla. Na drugoj strani, odrasli moraju ostvarivati svoje pravo na slobodno vrijeme u toku dana, za različite oblike rekreacije i odmora. Osobe s posebnim potrebama takođe moraju ostvarivati svoje pravo na rekreaciju. Razvojem tehnologije veliki broj sportova postao je dostupan i osobama s invaliditetom. Istraživanja su pokazala da su za njih veoma blagotvorne sve vrste aktivnosti u kojima mogu biti u interakciji sa životinjama, kao što su jahanje konja uz pomoć stručnih osoba, ribolov i slično.
Važno je od samog početka razvijati privatno-javno partnerstvo i aktivno učešće zajednice u planiranju rekreativnih površina, ali i u procesu daljeg upravljanja istim. Na taj način građani će doživjeti objekte kao svoje vlasništvo, a to je izuzetno važno jer će se u budućnosti brinuti o njima, pravilno ih koristiti, neće biti destruktivni i vodiće računa o odlaganju otpada i očuvanju prirode.
Svaki grad mora imati razvijenu infrastrukturu za sport i rekreaciju. Planiranje prostora i dobar dizajn mogu veoma stimulativno uticati na građane da počnu da se rekreiraju i da se tokom rekreacije osjećaju lijepo. Veliku ulogu igraju prirodni uslovi i konfiguracija terena na kom se grad prostire, oni mogu odrediti primarne vidove rekreacije u gradu.
U našoj zemlji, koja je izuzetno bogata prirodnim resursima, postoje bezbrojne mogućnosti za razvoj rekreativnih površina. Na jugu imamo obalu s lijepim plažama, zatim njeno zalijeđe sa Skadarskim jezerom i šumama, a na sjeveru jedinstvene planinske vijence, rijeke i polja. Veličina naših gradova je prednost, lako im se pristupa i kratke su distance između radnog mjesta i stana, i mjesta za rekreaciju. Na primorju se tako nude mogućnosti za duge šetnje pored mora, džoging, odbojku, vaterpolo, veslanje, jedrenje, plivanje, ronjenje, obilazak okolnih tradicionalnih sela i tako dalje... Na jezeru se može loviti riba, veslati, šetati ili plivati, a na Durmitoru i Bjelasici su najatraktivniji skijanje, šetnje, planinarenje, jahanje konja, uživanje u raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta... U Mojkovcu imamo izvanredan primjer rekultivizacije nekadašnjeg jalovišta – velike deponije toksičnih materijala Rudnika „Brskovo“ – u prostor za različite aktivosti. Zahvaljujući programu Ujedinjenih nacija, 18 hektara površine koja je do skoro bila izvor otrova, postaće najljepša sportsko-rekreativna zona u okruženju. Kada je u pitanju rekreacija u zatvorenim prostorima i sportskim objektima, čini se da su kod nas najpopularniji vježbe u teretani, zatim pilates, aerobik i joga.
Na kraju ostaje da se poklonimo ljepoti, zdravlju, snazi i životnoj ravnoteži. Da ponovo ukažemo na to da moramo biti svjesni svojih prava, potreba i mogućnosti, na koje planiranje gradova treba adekvatno da „odgovori“ objektima i prostorima koji će biti efikasni, povezivati ljude s prirodom i biti sposobni da izdrže određene promjene tokom korišćenja.
Autorka: Zorica Tomanović
Bookmark with:
| < Prev | Next > |
|---|
