Klimatske promjene su jedna od najvećih prijetnji s kojom se suočavamo. Prema podacima UN-a, do 2050. godine oko 150 miliona ljudi biće žrtve klimatskih promjena.
Gradovi Crne Gore nalaze se u zoni koja će biti ugroženija od sjevernijih oblasti Evrope. I bez ovoga, naši gradovi vrlo često nemaju mikroklimu idealnu za život ljudi. Velike vrućine, zagađenost, buka i sl. predstavljaju neke od problema.
Ubrzane promjene klime, već danas svi primjećujemo i osjećamo, samo će dodatno pojačati ove nepovoljne uslove.
Mnogi gradovi započeli su aktivnosti koje doprinose da njihovi prostori budu još prijatniji za život, boravak i rad ljudi. Čeka nas budućnost vrelijih ljeta, vlažnijih i hladnijih zima, naglih promjena vremena, češćih pojava poplava i drugih ekstremnih klimatskih uslova i njihovih posljedica. Devedeset sedam procenata svjetskih naučnika se slaže da čovjek utiče na klimatske promjene. Iako još uvijek ima „klimatskih skeptika“, postoji ogroman konsenzus među naučnicima da je ljudska odgovornost velika kada je u pitanju globalno zagrijevanje. To otvara prostor za umanjenje navika neumjerene potrošnje i prekomjernog zagađenja.
Pored navika, moraćemo da mijenjamo i preoblikujemo prostore svojih gradova, da pravimo javne prostore fleksibilnije za promjene. Na taj način i sam prostor moraćemo da prilagođavamo iznenadnim ćudima prirode.
Javni prostori bi trebalo da budu što zeleniji, s više drveća koje pravi sijenku i kreira prijatnu mikroklimu. Zatim treba omogućiti da u javnim prostorima protiče što više vode koja će snižavati temperaturu a ujedno i oplemenjivati sam prostor i ljude u njemu. Mnogi crnogorski gradovi leže na rijekama ili moru. Rijeke su uglavnom planinske, brze i hladne. Bolje korišćenje rijeka u gradovima, ali i promjena navika i stila života ljudi u njima, umnogome mogu da olakšaju teške klimatske uslove koji nas čekaju.
Podgorica leži na 5 rijeka: Morači, Ribnici, Zeti, Cijevni i Sitnici. Ovo bi mogao da bude brend glavnog grada, nosilac njegovog identiteta... Rijeke bi mogle da hlade Podgoričane i Podgoričanke, da im pruže zadovoljstvo u prijatnom ambijentu i da budu prostor za rekreaciju. Jednom riječju, da im budu ponos.
Imamo sreće što u Crnoj Gori nema prevelikih, zagušenih i prenaseljenih gradova koji svojom veličinom i intezitetom saobraćaja takođe doprinose pogoršanju uslova života u njima. Za moderne, odgovorne lokalne uprave, kreiranje javnih prostora više nije prevashodno podređeno ekonomskom razvoju, već prije svega stvaranju dobrih uslova za socijalni život građana u ugodnom, kvalitetnom i zdravom okruženju.
Predviđa se da će u Crnoj Gori od 2001. do 2030. temperatura porasti za 0,6–1,3 C0 , a od 2071. do 2100. čak za 4,8 C0 , nivo mora će takođe drastično porasti pa ćemo izgubiti puno priobalnih površina.
Moraćemo da cijenimo svako zasađeno drvo u našim gradovima. Moraćemo da sadimo i nova jer upravo je drveće jedno od najvažnijih oružja u borbi s ekstremnim klimatskim uslovima.
Moraćemo da mijenjamo i svoje navike. Skoro da nema grada u Crnoj Gori u kojem građani na pravi način, u potpunosti, koriste mogućnosti koje nude zelene površine i rekreativne zone. Upravo boravak u njima može dati spas od vrelih ljeta. Naravno, ti prostori moraju da se urede da bi bili ugodni za boravak.
Budimo ekološka država u pravom smislu te riječi, povedimo računa o higijeni naših gradova, smanjimo emisiju zagađujućih materija u vazduhu jer radeći na stvaranju prostora koji odgovaraju izazovima nepredvidivih i neugodnih klimatskih uslova, istovremeno dobijamo prostore koji zadovoljavaju ekonomske, socijalne i zahteve kvalitetnog životnog okruženja.
Autorka: Biljana Gligorić
Bookmark with:
| < Prethodna | Sljedeća > |
|---|
