Prilog objavljen u dnevnom listu "Vijesti", 25.11.2013. Tokom prve nedjelje projekta "Crna Gora na Tviteru uključi se u promjene", domaćin na popularnoj društvenoj mreži je bila je Biljana Gligorić, arhitekta i jedan od osnivača NVO Expeditio.Gligorić je ukazala na to da su javni prostori često pretvoreni u privatne prostore izvore zarade.

Svaka lokalna samouprava bi trebalo da na sajtu objavi spisak javnih prostora i ugovore o zakupu kako, ko, za koliko, do kada i kome su ustupljeni, zaključak je teme o javnim prostorima koja je zaokupila pažnju tviter zajednice minulih dana.

"Imali smo bezbroj primjera prodaje zemljišta u vlasništvu države tako što se ono proda prije urbanizacija po niskim cijenama da bi se ubrzo isto to zemljište urbanizovalo što novom kupcu donosi veliki profit", kaže Gligorić.

Ona državi zamjera što nije imala načina da investitore stambenih naselja natjera da prostore između objekata završi, a kamoli da od njih napravi kvalitetan prostor za građane.

"Naravno da investitor nema interesa da uređuje prostor između zgrada, jer ga ne prodaje, ali upravo zato država služi da brani naše interese."

Gligorić je zvaničnim nalogom projekta @cgtvituje "vladala" od 15. do 22. novembra i u tih sedam dana, ona i korisnici koji su pratili temu na hashtagu #prostor otvorili su brojna pitanja.

Prvo i osnovno, šta su javni prostori i koliko ih građani doživljavaju kao svoje. To su trgovi, pijace, gradski centri, parkovi, igrališta, ali i objekti mjesnih zajednica, napušteni vojni objekti, bivša atomska skloništa...

"Naše iskustvo je da dosta prostora stoji prazno, a da sa druge strane neformalne grupe i NVO imaju potrebe za prostorom za svoj rad i da bi to trebalo nekako preklopiti", rekla je Gligorić.

"Sada kada je kriza, čini mi se da više nego ikad ljudi vape da postoje mjesta gdje mogu da vrijeme, nešto nauče, edukuje se ili jednostavno druže. Smetnja tome je da lokalna samouprava to jednostavno ne razumije".

Gligorić je podsjetila da je javni prostor obično mjesto društvenih promjena.

"Možda je zato nova zgrada Vlade na mjestu gdje nema prostora da se organizuju demonstracije."

Tviter projekat su pokrenuli Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Kancelarija programa Ujedinjenjih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. Putem naloga @cgtvituje u narednih šest mjeseci, tviteraši i šira javnost će imati priliku da upoznaju Crnu Goru na način kako je vide afirmisani stručnjaci. Svakih sedam dana će tvitovati drugi učesnik u projektu, koji će saopštavati svoje stavove. Nalog koji ima više od 800 pratilaca, Biljana Gligorić je u petak veče prepustila Vladimiru Vuliću, saradniku na Ekonomskom fakultetu u Podgorici.

SKVOTERI, pankeri, alternativci gdje ste?

"Najgore za jedan prostor je da stoji prazan i propada", smatra Biljana Gligorić. A otvoreni javni prostori parkovi, neuređena potencijalna izletišta, prostori pored rijeka, trgovi... su, kaže, lako osvojivi.

"Oni hrabriji bi mogli da se usele (skvotuju) na neke napuštene objekte, što je uveliko praksa u svijetu. Najgore za jedan prostor je da stoji prazan i propada. Niko ne priča o otimanju ili uzurpaciji javih prostora, već o njihovom stavljanju u funkciju bilo privremeno ili stalno", dodaje ona.

Kada su skvoteri u Novom Sadu lani željeli da "zauzmu" kasarnu "Archibald Reiss", Aleksandar Jovanović, bivši predsjednik Skupštine grada, kazao je da je kasarna dio "kulturne baštine" grada i da brigu o njoj treba prepustiti civilnom sektoru.

"Zgrade brzo propadaju ako nema ko da ih održava. Bolji je makar i loš gazda nego nikakav gazda", kazao je on tada.

GAZI travu, prilegni i čitaj!

Željni zelenih površina kojih je u gradovima sve manje, korisnici su tokom sedmodnevne diskusije o javnim prostorima govorili i o urban gardeningu, pokretu za sađenje povrća u gradovima. Kao sjajan primjer pomenut je Chicago Green Roof program ozelenjavanja krovova na objektima.

„Trebalo bi promijeniti čudnu zabranu ne gazi travu i podsticati ljude da sjede po travi, čitaju, provode pauze u parku, umjesto u u kafićima", predložila je Gligorić.

Tvitovanje je dovelo i do predloga da se Ćemovskom polju u Podgorici, kao otvorenom prostoru, da veći stepen zaštite, te da se taj prostor možda proglasi parkom. O dijelu parka, nedaleko od sportskih terena na Starom aerodromu, brinu građani, a akciju uređenja i čišćenja su pomogle organizacije "Zid", i "Green Home", kao i firma Elko tim.

D. KALAČ

Twitter