Projekcija filma Venecijanski sindrom, održana 14.4.2014. u Kinu Boka napunila je salu kotorskog bioskopa (projekciji je prisustvovalo oko 110 ljudi). Nakon filma uslijedio je kratak razgovor, a komentare na film možete pročitati u nastavku.
Komentar Patricie Pobrić, aktivistkinje NVO Naša akcija
--------------------------
Komentar prof. Milenko Pasinović
Venecijanski sindrom ozbiljno prijeti i Kotoru. U ostalom, zar i kotorska riva ne počiva na šipovima ? Zar, za vrijeme izrazito visoke plime, ne plavi put i dio glavnog gradskog trga? Zar i Kotor ne tone? Visina glavnih gradskih vrata od njihove izgradnje, 1555. godine, dakle prije 459 godina, smanjena je za 90 cm. Zar u arheološkim sondama nakon zemljotersa 1979. godine, nijesmo nalazili tri pločnika, jedan iznad drugog? I, nešto što nema Venecija, kolski put koji prolazi pored gradskih zidina, bez ograničenja težine vozila i tereta.
Venecija je prije 30 – 40 godina imala 200 000 stanovnika, danas 58 000. Kotor je 1971. godine imao , najviše stanovnika nakon II svjetskog rata, 1 433, a danas 871 stanovnika.
U Veneciji na 1 stanovnika dolazi 371 posjetilac a u Kotoru 326 kruzing turista na 1 stanovnika . Ukupni broj posjetilaca Kotora, prelazi 500 na jednog stanovnika grada.
Odmah da kažem, nijesam protivnik dolaska kruzera. Naprotiv. I dalje tvrdim, da potrošnja koju ostvaruju, je vanpansionska. Ne zauzimaju hotelske kapacitete, kapacitete plaža , parkinga i da ne nabrajam.To je daleko veća potrošnja od one koje ostvaruju turisti u privatnom smještaju, naprimjer.
Ali, Venecijanski sindrom nas obavezuje na sljedeće:
- Zaštitu konstruktivnih i funkcionalnih elemenata operativne obale u luci Kotor.
- Utvrditi prihvatni kapacietet destinacije, za brodove i za turiste. Što znači , ne samo obale za vez, već obale za iskrcaj i ukrcaj turista, i grada za prihvat turista. Grad nije prazan već u njemu borave stalni žitelji, u njemu svoje potrebe zadovoljava lokalno stanovništvo, a i turisti koji koriste sopstveno ili kolektivno sredstvo prevoza.
- Utvrditi raspored prihvata brodova i turista. Izgraditi privezišta i odrediti mjesta za sidrenje. Raspored prihvata brdova napraviti za turističku sezonu i vansezonu.
- Utvrditi raspored izleta u cilju rasterećenja prihvatnog kapaciteta Grada.
- Utvrditi kriterijume za prihvat brodova u luci Kotor, njihov vez uz operativnu obalu. Naime, Vlada Italije je usvojila uredbu kojom se zabranjuje vez brodova čija istisnina ili deplasmnan iznose 96 000 i više tona, na mjestima u Veneciji na kojima su se vezivali. Uredba stupa na snagu od novembra ove godine.
Jasno je, da brodovi koji koriste sopstveni pogon za manevrisanje u luci, jer mi nemamo tegljače, ugrožavaju konstruktivne elemente operativne obale.
Jasno je da trgovi i ulice u gradu imaju svoj prihvatni kapacitet, a to znači i ograničenje za istovremeni prihvat ljudi.
Dubrovnik je izračunao prihvatni kapaciet koji iznosi 8 000 ljudi i napravio raspored prihvata brodova, jedan na vezu dva na sidru.
ZAKLJUČAK
Moraju se preduzeti one mjere i aktivnosti koje se mogu odmah sprovesti.
Potrebno je uraditi Studiju održivog razvoja kruzing turizma.
