Objavljujemo intervju sa Biljanom Gligoric koji je objavljen u dodatku "ART" nezavisnog nedeljnika"Vijesti", 12. januara 2008. Povod objavljivanja intervjua je usvajanje Prostornog plana Crne Gore, uprkos reagovanjima nevladinog sektora i medjunarodnih organizacija na kvalitet ovog izuzetno vaznog dokumenta za razvoj Crne Gore.


"Expeditio, nevladina organizacija sa sjedištem u Kotoru, osnovana je 1997. godine od strane 6 studenata beogradskog Arhitektonskog fakulteta. Osnivači su: Aleksandra Kapetanović, Tatjana Rajić, Biljana Gligorić, Uroš Vuković, Radojka Nožica i Ljubomirka Bilenjkij. Svi su studije okončali diplomskim radovima koji su za tematsku lokaciju imali grad Perast.

Studentski protest u Beogradu 1996/97, bio je ključni trenutak koji je inicirao osnivanje Expeditio. Dešavanja tokom protesta su presudno uticala i na formiranje karaktera organizacije, kao i na definisinje vrijednosti koje će organizacija promovisati u budućnosti. Expeditio je zapravo nastavak aktivizma njegovih osnivača tokom protesta.

U skladu sa osnovnom vizijom: "Kvalitetan prostor za ljepši život", misija NVO Expeditio je u podsticanju održivog prostornog razvoja kao i u unapređenju urbanih i ruralnih sredina u Crnoj Gori kroz djelovanje u oblastima arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i zaštite životne sredine, te kroz razvoj civilnog sektora.

Osvrćući se na deset godina uspješnog djelovanja, Biljana Gligorić - arhitektica, osnivačica i članica Izvršnog odbora NVO Expeditio, u okviru organizacije zadužena za prostorno planiranje - ukazuje na činjenicu da je Expeditio svoje aktivnosti i projekte realizovao širom Crne Gore - od Perasta i Kotora, preko grbaljskih i sela u regionu Skadarskog jezera - sve do Durmitora.

- Naši projekti su bili vezani kako za stručno istraživanje pojedinih lokacija i cjelina - gradskih i seoskih - tako i za izradu dokumentacije i studija. Projekti su bili usmjereni ka generalnom pomovisanju vrijednosti prostora Crne Gore i direktno su ukazivali na ozbiljne probleme koji prijete našem prostoru, koji ga već ugrožavaju a često i ozbiljno devastiraju. To smo činili putem organizovanja javnih kampanja, okruglih stolova, predavanja, snimanja video spotova, izrade štampanog materijala i slično. Jedna od osnovnih tema koje Expeditio provlači kroz svoj rad, jeste i promovisanje evropskih standarda u odnosu prema prostoru, standarda koje Crna Gora ni izdaleka nije dostigla u svojoj planerskoj i projektantskoj praksi.

Fokus rada organizacije poslednjih godina postaje održivi razvoj, prije svega u njegovom prostornom aspektu, i to sa posebnim akcentom na promovisanju ekološke gradnje, ali i na očuvanju kulturnog pejžaža i naravno - implementaciji principa održivog razvoja u prostornom planiranju. U takvom kontekstu, logično je što je Expeditio dao svoj doprinos u procesu izrade Prostornog plana (PP) Crne Gore, kao glavnog planerskog polažišta, ne samo za prostorni, već i za opšti razvoj društva i države.

Članica ste Nacionalnog savjeta za održivi razvoj (NSOR) i u tom svojstvu ste u više navrata i u raznim medijima, oštro kritikovali proces izrade i usvajanja Nacrta i Predloga PP-a Crne Gore. Na što su se, konkretno, odnosile vaše kritike?

Prije svega, potrebno je objasniti značaj PP-a kao planskog dokumenta. Svjedoci smo, naime, pojave brojnih i najraznorodnijih strategija, master planova, projekata, studija i slično, tako da se bojim da je obezvrijeđen značaj prostornog planiranja, na svim nivoima. Naravno, svaki od spomenutih oblika planiranja društvenog razvoja je koristan i ima svoju svrhu. Međutim, često sam u prilici da čujem - čak i od visokih državnih funkcionera, nažalost - komentare koji ukazuju da se PP tretira kao dokument koji može - ali i ne mora - da se potpuno realizuje, odnosno - da se njegova realizacija može regulisati "u hodu" i kroz tržište.

Dakle, naglašavam da je PP zakonski dokument, koji mora da se poštuje, a proces njegove izmjene je jasno propisan zakonom. Dosljedna primjena PP je - ponovo naglašavam - zakonska obaveza i PP treba razlikovati od strategija koje daju smernice ali ne i jasne zakonske obaveze. Izrada prostornih planova je ozbiljan i složen proces koji definiše razvoj i ostvarivanje vizija razvoja. To su vizije koje definišu političke elite - koje bi po definiciji trebalo da uvažavaju i reprezentuju stavove većine građana.

Proces izrade PP Crne Gore traje od 2002. godine. Tokom tog procesa na površinu su isplivali svi nedostaci bavljenja prostornim planiranjem u Crnoj Gori - od nepostojanja kvalitetnih studijskih osnova, nekontinuiranog i neažurnog prikupljanja i obrade prostornih podataka i indikatora, do nedostatka stručnih kadrova na svim nivoima - ali i nepostojanja svijesti o značaju prostornog planiranja. To je donekle razumljivo s obzirom na tranizicioni perod kroz koji prolazimo, ali je zato neophodno što prije postaviti sistem prostornog planiranja na zdrave osnove i u skladu sa dostignućima i na nivou država uređenih u toj oblasti. Prostorno planiranje, kao oblast, izvanredan je pokazatelj stepena razvoja države, privrženosti vladajućih struktura opštem - a ne privatnom interesu - kao i same uređenosti i kapaciteta vlasti da upravlja prostorom države.

Primjer Slovenije je vrlo dobar, čak i za evropske uslove, što svako može lako uočiti posmatranjem toga prostora. Što se uočava posmatranjem našeg prostora? Uočava se devastacija koja se odvija svakodnevno i koja rezultira haosom što poprima oblik prirodne katastrofe.

S obzirom na okolnosti, dobili smo Predlog PP koji ne garantuje opšti prostorni razvoj države u skladu sa proklamovanim, generalnim oredjeljenjem za uravnotežen i ravnomjeran razvoj koji neće ugroziti izuzetne prirodne ljepote. Takođe, Predlog PP ne oslikava strateško opredjeljenje Crne Gore da postane dio Evropske unije. Ne koriste se evropski prostorni i razvojni indikatori kao reperi za planiranje našeg prostora, što pokazuje da je proklamovanog strateško opredjeljenje neutemeljeno u stvarnosti. Da ne spominjem neusklađenost pojmova koji se pojavljuju u PP sa postojećom zakonskom regulativnom i izbjegavanje odgovornosti koja se u nekim oblastima prebacuje na sektorske studije kao niži rang planiranja.

Predstavnici nevladinog sektora: Expeditio, MANS, Most, Green Home, Zeleni i Centar za zaštitu i proučavanje ptica; kao i predstavnici najvažnijih međunarodnih organizacija koje su aktivno učestvovale u procesu izrade i javne raspravo o PP-u, bojkotovali su sjednicu NSOR-a, održanu 21. decembra, na kojoj su predstavnici Vlade u NSOR-u zaključili da je Predlog PP-a dobar i u to ime ga proslijedili Vladi na usvajanje. Zašto ste bojkotovali pomenutu sjednicu?

Ovom prilikom bih podsjetila na više stvari. Na 9. sjednici NSOR-a, održanoj u decembru 2006. godine, nevladine organizacije su jednoglasno, uz jasne argumente, apelovale da tadašnji Nacrt PP ne bi smio biti preporučen za usvajanje u skupštini i da ne bi trebao ići na javnu raspravu - jer, jednostavno, to nije bio dovoljno dobar dokument da bi mogao biti dorađen kroz komentare. Predlagali smo da se kompletan dokument vrati obrađivaču na doradu. Tada su naši argumenti odbačeni.

Nakon toga smo pokušali da maksimalno utičemo da se kroz javnu raspravu koja je uslijedila, dobije što više komentara koji će dokazati ono što smo tada tvrdili. Možemo reći da su javne rasprave bile uspešne po tom pitanju. Ljudi su razumjeli značaj PP - iako nije bilo vremena za detaljno isčitavanje Nacrta.

Slobodno mogu reći da ovaj plan nije čak ni kontroverzan, jer praktično niko u javnosti - osim obrađivača i Vlade kao naručioca - nije imao pozitivno mišljenje o njemu.

Nakon godinu dana i po završetku javne rasprave - dobili smo Predlog PP-a, koji, usudiću se da kažem - predstvalja još lošiji dokument od Nacrta i pokazuje ono što su nevladin sektor i prestavnici međunarodnih organizacija odavno tvrdili - a to je da se Nacrt PP nije mogao popraviti putem javne raprave, jer on nije bio metodološki i strukturalno dobro postavljen. Ako ovome dodate da je sjednica bila zakazana za 21. decembar - neposredno pred novogodišnje praznike - i da se Predlog PP po ubrzanoj proceduri našao na dnevnom redu NSOR-a - gde je članovima ostavljeno samo nedelju dana da pročitaju tako značajan dokument - jasno je da je klima u kojoj se raspravljalo o dokumentu bila katastrofalna. I sve to nakon sjednice od 11. decembra, kada je NSOR skoro skandalozno ignorisao stavove međunarodnih organizacija - prije svega Evropske komisije i UNDP-ija - čiji članovi čak nijesu imali ni prevode dokumenata - kao što je Strategija energetike - o kojima je trebalo da daju mišljenje.

Naravno, ključni razlog je nizak kvalitet Predloga PP, koji smo mi, uprkos kratkom roku, ipak pročitali i spremili argumente. Ponovo i po ko zna koji put, tvrdili smo da je to loš dokument za Crnu Goru. Mi nijesmo želeli da damo legitimitet odlukama NSOR-a - koje su već bile očigledne - jer od kada učestvujemo u njegovom radu, komentari i primedbe NVO se glatko i bez značajnijih argumenata odbacuju - iako smo mi ravnopravni članovi NSOR-a, čije bi mišljenje trebalo da ima težinu istovjetnu težini stava bilo kojega člana, makar on bio i sam premijer ili ministar. Ovakav tretman sigurno otvara pitanje daljeg učešća prestavnika NVO u radu NSOR-a, ali i same strukture i smisla njegovog postojanja.

Koje su posljedice odluke nevladinog sektora i predstavnika međunarodnih organizacija da bojkutuju rad NSOR-a?

U odluci da se bojkotuje sednica NSOR-a, održana 21. decembra, nevladin sektor je pokazao izuzetno jedinstvo. Znali smo, naravno, da će NSOR donijeti odluku koja je unaprijed pripremljena - da se podrži Predlog PP - što se i dogodilo. Političari i ljudi na rukovodećim mestima, nažalost, i dalje žive u starom sistemu i samo se deklarativno zalažu za otvoreno društvo i učešće javnosti u odlučivanju. Jedna od osnovnih tekovina savremenog sistema planiranju jeste participacija javnosti, odnosno - donošenje odluka po principu konsenzusa. Ukoliko imate slučaj da vam se baš svi predstavnici NVO sektora izjasne protiv dokumenta, neshvatiljvo je da nastavite proceduru i usvojite taj dokument. Sve i da nismo u pravu, mi smo otvorili ozbiljna pitanja i dileme i tražili smo argumentovanu odbranu - koja - da li je uopšte potrebno isticati - nije uslijedila. Mi smo svjesni značaja ovog dokumenta i apsolutno nikakav interes nemamo da stopiramo ili usporavamo proces njegovog donošenja - posebno što su u pitanju nevladine organizacije koje su pokazale, više puta, otvorenost prema državnim organima. Sprovodili smo zajedničke projekte sa tim organima. U slučaju donošenja Nacionalne strategije održivog razvoja, na primjer, dali smo ogroman doprinos aktivnim učešćem, što se ogleda u visokom kvalitetu toga dokumenta.

Vlada je deklarativno rapoložena da sarađuje sa NVO sektorom, ali to često čini s naporom i s mukom. Kada zaista treba da pokaže da je raspoložena za saradnju, do izražaja dolazi njeno istinsko opredjeljenje - a to je ignorisanje i zanemarivanje stavova nevladinog sektora - koji su često vrlo argumentovani i krajnje dobronamjerni.

Koliki je po vašem mišljenju uticaj raznih lobija na proces definisanja i donošenja Predloga PP-a?

Slogan koje su nevladine organizacije koristile tokom pozivanja na ućešće u javnoj raspravi za Nacrt PP-a bio je "Planiramo mi a ne lobiji". Dakle - ne ulazeći u to koji su to lobiji i ko sve zastupa njihove interese, što je posao za državne organe - smatramo da javni, opšti interesi građana definitvno nisu odbranjeni ovim planom. Očigledno je da će direktnu korist od njega imati samo ljudi kojima je u interesu izvoz energije. Sve ostalo je ostavljeno nedefinisano.

Kako se Predlog PP-a Crne Gore odnosi prema problemu održivog razvoja?

Formulacijama tipa, "…u skladu sa održivim razvojem", PP se na vješt način ograđuje od odgovornosti po pitanju zaustavljanja haosa u prostoru Crne Gore, sprječavanju daljnje devastacije prostora i istinskog obezbjeđivanja njegovog održivog razvoja. Samo spominjanjem održivog razvoja neće se ništa postići. Održivi razvoj je cilj - a ne svrha sama po sebi. Najbolje bi bilo da održivi razvoj nisu nijednom spomenuli, a da su samim Predlogom PP garantovali njegovo ostvarivanje. Ovako, imamo samo pretjerivanje u verbalnom zalaganju za ekologiju i održivi razvoj. Mogu reći i da, praktično, u Predlogu PP-a ne postoje čak ni indicije da priređivači razumiju taj pojam. Navešću jedan banalan primer: teško je zamisliti državu koja sebe smatra za ekološku a još uvijek nije izbacila plastične kese iz široke upotrebe. Da ne spominjem ostale stvari kao štu su: reciklaža, insistiranje na obnovljivim izvorima energije, energetska efikasnost, održiva gradnja, odnos prema klimatskim promjenama i ostalo.

Mi u pristupu problemu prostornog razvoja kasnimo nekoliko decenija za razvijenim svijetom i pravimo greške koje su odavno prevaziđene - umjesto da koristimo savremena dostignuća, gdje se razvoj određenog područja može zasnivati na rijetkoj biljnoj ili životinjskoj vrsti ili na običajima i tradicijama - jednako kao i na rudnom bogatstvu."

Razgovor vodio: Borislav VUKIĆEVIĆ

logo expeditio EXPEDITIO je nevladina organizacija čija je misija podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu Jugoistočne Evrope kroz djelovanje u oblasti održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva. EXPEDITIO je osnovan 1997. godine.

Loading…

Publikacije

 
 

Expeditio portfolio

Reference EXPEDITIO issuu res

Ovdje pogledajte Expeditio reference

Izdvajamo projekte

Baština-pokretač razvoja
Projekat prekogranične saradnje između Hrvatske i Crnoj Gore

Eclectis
Osnaživanje građana/ki kroz kreativne akcije u javnim prostorima

SOSTENUTO
Razmišljanje o kulturi kao faktoru ekonomskog i socijalnog razvoja

Gradski trgovi 
Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima - Tirana, Skoplje, Kotor
Rod i prostor
Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora Crne Gore
Palate Boke Kotorske
Palate na teritorijama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi

EXP publikacije1

EXPEDITIO GALERIJA1

KOTOR BANER

KOTOR YOUTUBE

odrziva skolal BANER

grad u kakvom1

Film parking day

istorija koje nema

places of diversity1

upoznaj kotor

bokabay info1

ozivljavanje1

ABECEDA NEZAVISNE

act banercic

Pratite nas

facebook twitter

Nemojte nikada sumnjati da mala grupa mislećih i posvećenih ljudi može promijeniti svijet. Zapravo, samo tako je oduvijek i bilo.
Margaret Mead, antropološkinja

Nema događanja

Messenger Codes make it easy to start conversations with our FB Page. To get in touch, simply scan a code using the Messenger app.

messenger code 184411208424347

Preporučujemo

obecana zemlja1

press clipping banner

kotor festival