"Kula Sv. Petra na Karuču je najstariji objekat u naselju. Naime, selo se formiralo prije 200 godina, kada su stanovnici Rvaša tu podigli magacine, gdje su čuvali ribarsku opremu i vršili preradu ribe. Ovi objekti su, u početku, služili samo kao privremena staništa, u periodu intezivnog ribolova. Kasnije, sredinom prošlog vijeka, počelo je stalno naseljavanje Karuča. Do rata u selu je bilo oko 20 domaćinstava. Živjelo se bez struje i puteva, od malo stoke i nešto obradive zemlje u Dodošima, i naravno od ribolova. Poslije rata Karuč doživljava sudbinu mnogih crnogorskih sela. Počinje postepeno zamiranje i gašenje sela. Danas je aktivno samo nekoliko domaćinstava, iako je uvedena struja i probijen put.
Kula Sv. Petra podignutaje na najistaknutijoj poziciji kupastog brežuljka, dok su se ostali objekti formirali po nižim kotama u spontanim grozdovima, sve do vode.
Petar I Petrović Njegoš - Sveti Petar, sagradio je kulu na Karuču da bi u njoj provodio zimski period među Ceklinjanima. Nema podataka o tačnom vremenu podizanja, ali, s obzirom da je Sv. Petra umro 1830g., pretpostavlja se da je kula nastala u prvoj ili drugoj deceniji XIX vijeka.
Ambijent Karuča je bio veoma pogodan za zimovanje - izuzetno blaga klima, zaklonjenost od vjetrova, obilje ribe i sl. Za vrijeme boravka Sv. Petra na Karuču dolazili su mu seljaci za savjet i zavađena plemena da ih izmiri. Poslije smrti Sv. Petra kula je služila kao škola, namjenjena djeci iz prijezerskih sela. Kako su istorijske prilike zahtjevale, svaka kuća u Crnoj Gori bila je i mjesto za odbranu, pa je i karučka kula imala tu funkciju. Nakon prestanka rada škole kula je ostala bez namjene i bila je prepuštena zubu vremena."
Dio teksta je preuzet iz PROJEKTA POSTOJEĆEG STANJA KULE SV.PETRA CETINJSKOG, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Cetinje
