botanicgardensVeliki gradski park u Tivtu utemeljen je daleke 1892. godine o čemu svjedoči natpis na tada postavljenom spomen obilježju sa kojega, prevedeno sa njemačkog, citamo: "Ovaj park je osnovao 1892.godine bivši mornaricki admiral Friherr Von Sterneck. Izgradnjom su rukovodili komandanti brodova Hnatek, Padevit, Ziegler, Denning, Heinrich i C.Lanjuz kao i poslovođa Nedwich".

Načelnik Tivta u to doba bio je kapetan Marko Krstović.Prošlost parka nikada nije posebno proučavana, postoje fragmentarno obznanjeni detalji i priče savremenika. Prema navodima iz zemljišnih knjiga, park je podignut na posjedu kotorske vlastele Radalli i Verona koje su tu imali ljetnjikovce okružene vinogradima. U katastarskoj arhivi se nalazi plan parka iz vremena njegovoga nastanka.


U prostornoj matrici sadržana je mreža pješačkih staza koje dijele cjelinu na manje parcele. Sve su staze jasno prepoznatljive hijerarhije, od najprometnijih koje su šire i pravolinijske, do onih unutar pojedinih cjelina koje su krivudave i uže. Sve su staze omeđene kišnim kanalima izrađenim od sitnog kamena usađenog u zemljanu podlogu. Staze na padinama su bile kaldrmisane lomljenim kamenom dok su one na ravninama bile pošljunčane. Uz šljunčane su staze ivičnjaci izrađeni oblutkom utisnutim u podlogu od maltera po čijem je vrhu ugrađena ogradica od polukružno savijenih tankih šipki gvožda.

Zadivljuje veliko zanatsko umijeće i strpljenje kojim su izrađeni svi arhitektonski elementi kao i promišljenost tehničkih rješenja koji se ogledaju do u detalja osmišljenim i izvedenim sistemom kišnih kanala, taložnika za zemljane nanose, pergole... Na pažljivo odabranim mjestima unutar zelenih površina su, ukrasnim ivičnjacima, posebno naglašena posebno vrijedna ili rijetka stabla. Park je imao i skrovita mjesta za odmor natkrivena i naglašena pergolama na jednostavnim stubovima isklesanim u jednom kamenu ispod kojih je bila klupa. U centralnom dijelu parka, uz glavni putni pravac, nalazi se ribnjak u kojemu su nekada živjele egzotične ukrasne ribice i ukrasno barsko bilje. Između dva svjetska rata, u parku su bili i teniski tereni u sjeni eukaliptusovih stabala.

Bogatstvo biljnih vrsta park je stekao običajem da svaki pomorac vezan za Tivat, pri povratku sa svojih putovanja, donese stablo koje bi se sadilo na ovome prostoru. Tako je park, u svojem najsjajnijem razdoblju, bio izložba brojnih egzoticnih biljnih vrsta.
Iako devastiran i umnogome osiromašen, ovaj park još uvijek predstavlja jedinstvenu biljnu cjelinu. O njegovoj nekadašnjoj raskoši i danas svjedoče brojna stabla alepskog i primorskog bora, eukaliptusa, velikocvjetne i liliflora magnolije, čempresa, kedra, platana, lipe, katalpe, melije, hrasta medunca, lovora i palme, rogača, abacije, divljega kestena...dojmljiva je vrlo stara glicinija koja se popela uz stablo bora. Park je poseban sa po dva stabla čileanske jele (Araukarija araukana) za koja se često navodi da su dva stabla iz tivatskog parka jedinstvena u Evropi.

Jedina građevina koja je podignuta u parku i još uvijek je u upotrebi je rasadnik. Izvana krajnje jednostavna prizemna građevina od opeke sa ostakljenom krovnom, tu je postojala samo zarad svoje funkcije i ničim se nije nametala i konkurisala biljnom bogatstvu koje je okružuje. Unutrašnjost joj je krajnje funkcionalna, a da su je gradili ljudi koji nisu bili samo dobri u zanatu nego su imali i poseban osjećaj za lijepo, govore nam detalji na kostrukciji od kovanog željeza koja u tjemenima i na kraju kosine krova ima secesijske ukrase.

Nastao je i razvijao se skupa sa Tivtom, neraskidivo vezan za Arsenal koji je razlog nastanka i Grada i njegova parka. U jednom periodu o parku se brinula mornarica pa se i nazivao imenom Mornarički park koje još uvijek živi u memoriji starijih Tivćana. Bio je mjesto gdje su tivćani “izlazili” i nalazili se o čemu svjedoče fotografije iz mnogih obiteljskih albuma .

Vrijeme opšte erozije svih vrijednosti društva, pomanjakanje novca i mnogo drugih razloga uzrokovalo je svođenje brige o parku na povremeno kampanjsko čišćenje. Ovaj jednistveni prostor devastiran je u svakom pogledu: zatisnuti kišni kanali su učinili da se oborinske vode razlivaju slobodno zbog cega je erodirana zemlja ogolila žile mnogih stabala i zatrpala većinu staza. Broj biljnih vrsta je znatno smanjen. Ipak i takav, park je očuvao svoj katedralni mir a njegova, sada već stoljetna stabla, daju mu posebno dostojanstvo.

U svojih 120 godina postojanja njegov lik se mijenjao, u zavisnosti od brige koju su mu tivćani posvećivali, od savršene uređenosti do velike zapuštenosti. Danas, park je veliko gradilište - u toku su radovi na potpunoj rekonstrukciji svih arhitektonskih elemenata: staza, kišnih kanala, urbanoga mobilijara....

NVO Evropski dom Tivat je prije dvije godine pokrenuo akciju “Veliki gradski park – zaboravljena ljepota”. Opština Tivat je, nakon toga, projekat rekonstrukcije parka kanidovala kod americke organizacije ICMA u okviru njezinoga programa pomoći crnogorskim opštinama. Tako će na kraju 120-te godine postojanja, Veliki gradski park u Tivtu, uz novčanu pomoc USAID-a, biti obnovljen u njegovom najvećem dijelu.

Rekonstrukcija arhitektonsko građevinskih sadržaja treba biti završena do kraja ove godine, a obnova biljnog fonda počinje odmah potom.

Autorka teksta: Marija Nikolić, d.i.a.
NVO "Evropski dom, Tivat"

logo expeditio EXPEDITIO je nevladina organizacija čija je misija podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu Jugoistočne Evrope kroz djelovanje u oblasti održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva. EXPEDITIO je osnovan 1997. godine.

Loading…

Publikacije

 
 

Expeditio portfolio

Reference EXPEDITIO issuu res

Ovdje pogledajte Expeditio reference

Izdvajamo projekte

Baština-pokretač razvoja
Projekat prekogranične saradnje između Hrvatske i Crnoj Gore

Eclectis
Osnaživanje građana/ki kroz kreativne akcije u javnim prostorima

SOSTENUTO
Razmišljanje o kulturi kao faktoru ekonomskog i socijalnog razvoja

Gradski trgovi 
Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima - Tirana, Skoplje, Kotor
Rod i prostor
Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora Crne Gore
Palate Boke Kotorske
Palate na teritorijama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi

EXP publikacije1

EXPEDITIO GALERIJA1

KOTOR BANER

KOTOR YOUTUBE

odrziva skolal BANER

grad u kakvom1

Film parking day

istorija koje nema

places of diversity1

upoznaj kotor

bokabay info1

ozivljavanje1

ABECEDA NEZAVISNE

act banercic

Pratite nas

facebook twitter

Nemojte nikada sumnjati da mala grupa mislećih i posvećenih ljudi može promijeniti svijet. Zapravo, samo tako je oduvijek i bilo.
Margaret Mead, antropološkinja

Nema događanja

Messenger Codes make it easy to start conversations with our FB Page. To get in touch, simply scan a code using the Messenger app.

messenger code 184411208424347

Preporučujemo

obecana zemlja1

press clipping banner

kotor festival