„Izgradnja putnog pojasa oko Boke Kotorske koji bi prekidao vertikalnu zonu planinskog masiva, uz izgradnju objekata ugrozila bi područje koje je na listi Svjetske kulturne baštine. Jedna od alternativa za rješavanje saobraćajnih gužvi je intenziviranje pomorskog saobraćaja. No, prvo je potrebno identifikovati kulturna i prirodna dobra i ograničiti stepen urbanizacije u Boki“ – mišljenja je ekspert za svjetsko nasljeđe prof. Todor Krstev iz međunarodne organizacije ICOMOS (savjetodavno tijelo UNESCO-a). On je na konferenciji za novinare koja je povodom organizovane radionice u okviru procesa izrade Predloga Menadžment plana područja svjetske baštine Kotora, održana u prostorijama Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, istakao da je Boka Kotorska kulturni i prirodni fenomen čije je nasljeđe neophodno očuvati.
„Potrebno je učešće svih relevantnih činilaca. Država se na čuvanje kulturne baštine Kotora obavezala još 1979.godine i na njoj je sva odgovornost. Stoga je na ovom polju potrebno uspostaviti intenzivnu saradnju – države odnosno resornih ministarstva, institucija i ustanova, Opština Kotor, Tivat i Herceg Novi. Neophodno je sprovođenje mjera pravne zaštite i donošenje urbanističkog plana koji treba da pomiri kulturno bogatstvo Boke i mnoštvo različitih interesa sa druge strane. Na taj način će se zaštititi kulturno dobro i obezbijediti razvitak regiona, što je i glavni cilj Menadžment plana“ – kaže Krstev.
Na pitanje novinara kako pomiriti obje pomenute strane, a riješiti problem saobraćajnih gužvi u gradu on odgovora: „Potrebno je napraviti plan odnosno mapu na kojoj će biti identifikoavne prave vrijednosti Boke, definisati pravila u cilju očuvanja ovog područja, ograničiti stepen urbanizacije i napraviti plan uređenja teritorije Boke koji bi trebalo da bude spona plana razvoja i plana očuvanja, a veoma važna stvar je svakako i politička volja. Izgradnja zaobilaznice podrazumijeva i izgradnju objekata uz putni pojas kao što su restorani, hoteli, diskoteke, marketi, a to bi moglo da uništi pejzaž i prekine takozvanu vizuelnu osu ovog kraja“ – kaže prof.Krstev i navodi da je jako važno što odrednice Zakona koji je donijet prošle godine prepoznaju Menadžment plan kao jako važan instrument za očuvanje kulturne baštine. „U Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor u toku je proces izrade Predloga Menadžment plana Područja svjetske baštine Kotora prema primjedbama, odnosno odlukama Unesco-a. Radnu grupu za izradu ovog strateškog dokumenta za dugoročno upravljanje, zaštitu i očuvanje Područja svjetske baštine Kotora formirao je Zavod a sačinjavaju je predstavnici Ministarstva kulture, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Republičkog i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Opštine Kotor, Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Instituta za biologiju mora i NVO „Expeditio“. Na dvodnevnoj radionici koja je organizovana u okviru procesa osim članova radne grupe prisustvovali su predstavnici Opština Kotor i Herceg Novi, kao i konsultanti za Svjetsko nasljeđe. Pored profesora Krsteva, tu je bila i arhitekta iz Švedske prof Katrin Lisitzin. Diskutovalo se o temama koje su najznačajnije za završetak procesa izrade Menadžment plana. To su između ostalih i predlozi za zaštićenu okolinu Područja svjetske baštine Kotora i strateški prioriteti Menadžment plana za sljedeću godinu“ – rekla je Aleksandra Kapetanović ispred NVO „Expeditio“ koja je jedan od organizatora skupa. Konferenciji za novinare prisustvovala je i Zorica Čubrović iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora.
