Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora se nalazi na UNESCO Listi svjetske baštine od 1979. godine. Od 2003. godine Komitet za svjetsku baštinu upozorava na rizik koji prekomjerna urbanizacija može imati na njegovu Izuzetnu univerzalnu vrijednost. Međutim skoro dvodecenijsko urušavanje sitema zaštite, planiranja i upravljanja doveli su da se Područje Kotora nalazi u veoma problematičnoj situaciji, koja zahtijeva hitnu reakciju opštinskih i državnih vlasti i svih institucija i aktera u Crnoj Gori, ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti.
Sa ciljem da doprinesemo boljem razumijevanju ozbiljnih problema vezanih za stanje Područja Kotora i izazove očuvanja njegovog statusa na Listi svjetske baštine, donosimo analizu pripremljenu od strane nevladinih organizacija kao i informacije i dokumenta sa 47. zasijedanja UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu.

Predstavnici Crne Gore učestvovali su na međunarodnoj ekspertskoj konferenciji „Pejzaži transhumance od globalnog značaja“, održane u Bakuu, Azerbejdžan, 23–24. juna 2025. godine, u okviru ICOMOS Inicijative o svjetskoj baštini transhumance*. Konferenciju je ugostila Državna agencija za turizam Republike Azerbejdžan.

Pozivamo vas da prisustvujete razgovoru na temu „Grad kao zajednica i aktivizam“, koji se održava 18.7. u Kreativnom habu, kao dio debatnog programa "Pjaca od filozofa" festivala KotorArt. Ovaj razgovor otvoriće prostor za razmišljanje o gradu koji ne predstavlja samo skup fizičkih objekata, već i zajednicu ljudi, njihovih težnji, sjećanja, identiteta i potencijala za promjenu. Šta znači biti aktivan građanin/ka? Na koji način oblikujemo grad, a kako grad oblikuje nas?

ZAJEDNIČKO PISMO POSLANICIMA

Poštovane poslanice i poslanici Skupštine Crne Gore,
Obraćamo Vam se povodom predloženog Sporazuma između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti infrastrukturnih i turističkih projekata. Ovaj Sporazum izazvao je veliku zabrinutost među građanima i civilnim društvom, kao i predstavnicima Evropske Unije. Vaša je dužnost, kao predstavnika građana, da odluke donosite transparentno, odgovorno i u skladu sa interesima građana.

Stoga očekujemo da pažljivo razmotrite argumente protiv usvajanja ovog Sporazuma:

1. Nepoznate lokacije i nedostatak informacija o projektima
Odluke o lokacijama za infrastrukturne i turističke projekte donose se bez preciznih i transparentnih informacija, što znači da građani širom Crne Gore mogu biti direktno ugroženi gubitkom svoje imovine. Odluke koje će trajno uticati na živote ljudi širom države ne mogu se donositi bez neophodnih podataka.

Redovno zaboravljamo rodjendane, pa je tako bilo i ove godine 🙂 U maju je NVO Expeditio napunila 28 godina. To je bio povod za sređivanje referenci  i sumiranje dosadašnjih rezultata. Ako vas zanima šta smo sve radili tokom prethodnih godina, pogledajte Ilustrovani hronološki prikaz projekata Expeditio (1997-2025). Mnogo je izazova, ali nastavljamo dalje. Hvala svima koji nas prate i podržavaju ❤️❤️❤️

Preuzeto sa radiokotor.info: Događaj u okviru kojeg je razgovarano o prostoru, turizmu i Jadranskoj obali pod nazivom "More, ako voli – voli investitore?" održan je juče u Kreativnom habu u Kotoru.

Na tribini u organizaciji Expeditio i KANA/ko ako ne arhitekt razgovaralo se o transformacijama obale iza kojih stoje moćni privatni interesi, špekulacijama zemljištem, bespravnoj gradnji, te urbanoj politici bez dugoročne vizije.

Preuzeto sa sajta bokanews.me: Razgovor na temu “More, ako voli – voli investitore?”, održan 7. maja u Kreativnom habu u Kotoru, koji je otvorio važna pitanja o tome kome pripada obala, ko ima pravo na prostor i kakvu budućnost želimo za naše zajednice, bio je prožet pozivom na otpor, samoorganizaciju i kreativne pristupe zajedničkoj pobuni protiv transformacija obale iza kojih stoje moćni privatni interesi, špekulacije zemljištem, bespravna gradnja i urbana politika bez dugoročne vizije – osim one o maksimalnoj eksploataciji prostora.