Društvo prijatelja bokeške baštine uputilo je reakciju na "Odgovor Ministarstva kulture na otvoreno pismo Društva prijatelja bokeške baštine".
Reakciju na odgovor Ministarstva kulture možete pročitati u nastavku, ili ga učitati ovdje.
---------
Ministarstvo kulture
Poštovani,
Zahvaljujemo se na odgovoru na Otvoreno pismo upućeno ministru kulture 29. marta 2017. godine, bez obzira što ne znamo ko nam je u ime Ministarstva kulture odgovorio.
Polazeći od toga da je Ministarstvo kulture najviše državno tijelo koje je, kroz Direktorat za kulturnu baštinu i Upravu za zaštitu kulturnih dobara, odgovorno za zaštitu kulturne baštine Crne Gore otvorenim pismom smo se obratili upravo Vama, jer u skladu sa zakonom, bez vaše saglasnosti opštine i Ministarstvo održivog razvoja i turizma ne mogu usvojiti ni jedan planski akt. Savjet za upravljanjem Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem u svom pismu nismo spominjali zato što je formiran tek prije godinu dana, i što nažalost još uvijek nije zaživio.
Drago nam je da je Vlada Crne Gore 30. marta 2017. godine donijela Odluku o zabrani gradnje na dijelu prostora u granicama Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora do donošenja Prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor.
Pitamo se, međutim, zašto ova odluka nije donijeta prije dvije godine, kada je ista mjera predložena u Studiji zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor. Pitamo se, takođe, i zašto do sada nije reagovano kada su članovi Radne grupe za izradu Studije zaštite o tome više puta obavještavali Nacionalnu komisiju za saradnju sa UNESCO-om i Ministarstvo kulture, kada je tražena njihova pomoć kod donošenja Studije u kojoj je ovo bila jedna od ključnih mjera. Sem odgovora Nacionalne komisije iz decembra 2015. godine, drugog odgovora nije bilo. Napominjemo da se već dvije godine ovim povodom obraćamo istim nadležnima koji su tada odbijali da usvoje Studiju, a danas promovišu njene mjere.
Drago nam je što se slažemo da Prostorno-urbanistički plan Kotora (PUP) ne može biti urađen prije usvajanja HIA za Područje Kotora. Po istoj logici, ni LSL Glavati nije smjela biti usvojena prije izrade HIA za taj lokalitet, što je bila i preporuka Komiteta za Svjetsku baštinu iz 2014. godine. Uprkos svemu tome, LSL Glavati usvojena je u avgustu 2016. Godine, uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Pitamo se kako je moguće da nakon usvajanje Akcionog plana najvišeg organa države, Uprava za zaštitu kulturnih dobara izdaje Smjernice za izradu idejnog arhitektonskog rješenja turističkog kompleksa u zahvatu LSL Glavati, koje “nijesu obavezujući dokument, već predstavljaju preporuku”, kada Zakon o zaštiti kulturnih dobara ne prepoznaje ovu kategoriju pravnog akta.
Izrada Procjene uticaja na baštinu - HIA je svakako mora pratiti proces izrade i prethoditi donošenju PUP-a. Međutim, Studija zaštite kulturnih dobara je stručna i bazna studija koja prethodi izradi svih urbanističkih planova i koja daje ulazne podatke za izradu HIA. Zbog toga je ovo jedini logičan redosled koraka, zasnovan na teorijskoj osnovi, stručnoj metodologiji i dosadašnjoj međunarodnoj praksi, tim prije što je Studija zaštite već urađena.
Otvoreno pismo koje smo uputili nije "PR aktivnost" već na žalost jedini način da ukažemo na mnoge probleme na koje je dio članova ovog Društva već ukazivao u više pisama upućenih Ministarstvu kulture od decembra 2015. godine, ali na koje do sada nije bilo nikakvog odgovora. Takođe, s obzirom da je zaštita kulturnih dobara, kako je Zakonom definisano, od javnog interesa smatramo da građani i građanke Crne Gore treba da budu informisani o svim aktivnostima koje se tiču zaštite kulturne baštine, a posebno Svjetske baštine, i da moraju imati prave informacije vezano za zabrinjavajuće stanje Područja Kotora.
Svi članovi i članice ovog Društva već decenijama su aktivno uključeni u zaštitu kulturne baštine ovog područja, a rezultati našeg rada su najbolji PR. Aktivnosti koje preduzimamo kroz Društvo radimo isključivo volonterski i iz ljubavi, profesionalne odgovornosti i dobre namjere prema dugoročnom očuvanju i razvoju ovog područja, shvativši da većina onih koji su za to zaduženi to ne rade dovoljno odgovorno ili uopšte ne rade.
Članovi i članice ovog Društva svakako su spremni da kao i do sada učestvuju u svim aktivnostima koje kroz odgovoran i stručan pristup mogu da doprinesu zaštiti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. S tim ciljem smo i osnovani. Nadamo se da će i svi drugi koji su formalno zaduženi za različite segmente zaštite kulturne baštine odgovorno raditi svoj dio posla.
S poštovanjem,
Društvo prijatelja bokeške baštine,
Marija Nikolić, dipl. ing. arh.
Aleksandra Kapetanović, dipl. ing. arh.
Katarina Nikolić, dipl. ing. arh,
Jasminka Grgurević, dipl. konzervator-restaurator
Slobodan Bobo Mitrović, dipl.ing.arh.
Dr. Stevan Kordić, matematičar i fotograf
U Kotoru, 31. mart 2017.
