zalivU nastavku pročitajte priču "Kotorski PUP nije usklađen sa Studijom zaštite kulturnih dobara: Ugrožen kulturni pejzaž Boke" koju je Centar za istrazivacko novinarstvo Crne Gore realizovao u okviru projekta: Osnaživanje civilnog društva u borbi protiv devastacije prostora i zaštićenih područja. Na ovom projektu Centru je partner NVO Expeditio.

 

Uprava traži rješenje, ministarstvo ne zna za problem

Prostorno urbanistički plan (PUP) Kotora nije u potpunosti usklađen sa Studijom zaštite kulturnih dobara (Studija), na osnovu koje je trebalo da bude urađen, pa su se već javili problemi u primjeni novog plana, koji važi na zaštićenom području Bokokotorskog zaliva od druge polovine prošle godine. To je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) potvrđeno iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD).

Ovo znači da bi ova dva ključna dokumenta na nekim parcelama mogla da budu suprostavljena. Tako bi se moglo desiti da po novom kotorskom planu može da se gradi na nekom prostoru, a da Studija to zabranjuje. Sve to bi moglo ugroziti područje Kotora, koje je Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) još 1979. stavila na Listu svjetske baštine.

Primjena kotorskog PUP-a predstavlja veliku opasnost za očuvanje kulturnog pejzaža Boke, ističe za CIN-CG inžinjerka arhitekture Aleksandra Kapetanović iz Centra za održivi prostorni razvoj (EXPEDITIO).

Kapetanović, koja je učestvovala u izradi Studije, pojašnjava da primjena tog plana možda neće ugroziti pojedinačna kulturna dobra, ali bi direktno i nepovratno mogla da ugrozi ključne vrijednosti – kulturni pejzaž zaštićenog područja.

Ona dodaje da PUP dozvoljava izgradnju turističkih sadržaja u nekim zonama između naselja, za koje je u Studiji jasno navedeno da ne bi smjelo biti nikakve gradnje.

Bez obzira na djelimično ispoštovane mjere Studije i preporuke UNESCO-ve misije, ocjenjuje Kapetanović, plan i dalje nastavlja već jasno vidljivu lošu praksu potpune i neadekvatne transformacije kulturnog pejzaža obalnih naselja, a najdrastičniji primjer je uz Kostanjicu, sad svakako i Dobrota.

,,PUP je za područje Opštine Kotor loš i problematičan planski dokument, koji je formalno dobio saglasnosti nadležnih institucija, ali koji se suštinski ne zasniva na očuvanju izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora tj. njegovog ukupnog kulturnog pejzaža koji predstavlja Svjetsku baštinu”, zaključuje Kapetanović.

Prethodna Vlada Crne Gore je, u septembru prošle godine usvojila novi PUP Kotora, koji je zamijenio sve dotadašnje planove i koji je trebalo da stanje na zaštićenom području dovede u red. To se, međutim, za sada nije desilo.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) su potvrdili da postoji određeni broj problematičnih parcela, zbog učestale neusklađenosti Studije i kotorskog PUP-a.

„Uprava je za sve lokacije, čija se planirana gradnja nije mogla uskladiti sa Studijom, tražila izradu Procjene uticaja na baštinu (HIA)“, navode iz Uprave.

Međutim, kako pojašnjavaju zbog zakonskih ograničenja i ograničenih sredstava u budžetu ispostavilo se da ni ta praksa ne daje dobre rezultate, pa Uprava sada pokušava sa UNESCO-om da nađe jednostavnije rješenje.

Kažu da, iako ovaj plan jeste u velikoj mjeri korigovao neka ranija rješenja koja nijesu bila dobra, problem se javlja i na nekim lokacijama, gdje u PUP-u nema detaljnije planske razrade.

Oni naglašavaju da je mišljenje Uprave svakako neophodno za sprovođenje svih intervencija u prostoru, a kojima se može uticati na kulturno dobro.

Ističu da je neophodna kvalitetnija međusektorska saradnja, ali i saradnja između opštinskih i državnih resora, kako bi se unaprijedila oblast zaštite prostora.

Da komunikacija između sektora nije uvijek na visini potvrđuje i to što u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) tvrde da nisu upoznati sa problemima u primjeni PUP-a, te njegovoj neusklađenosti sa Studijom zaštite.

„PUP Kotora je prošao veliku kontrolu, dobio je sve saglasnosti UNESCO-a“, kažu iz Ministarstva.

Oni ističu da je u proceduri izrade tog planskog dokumenta pribavljena i saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u kojoj je, pored ostalog, konstatovano da je kotorski plan korigovan u skladu sa svim preporukama i Studijom.

Pitanje njegove primjene, dodaju, povjereno je kotorskoj opštini.

Međutim, i iz kotorskog Sekretarijata za urbanizam tvrde da je PUP Kotora u potpunosti preuzeo Studiju i kao takav dobio saglasnost od strane UNESCO-a.

Gligorić: Planiranje postora praktično ne postoji

Sada je upitno i koliko će i ovaj kotorski plan, ali i ostali lokalni planovi koji se rade, uopšte trajati, jer MEPG planira da mijenja Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata i da opštinama vrati veću autonomiju u odlučivanju, ali i da oblast planiranja prostora i izgradnje objekata najvjerovatnije reguliše na osnovu više zakona.

Od donošenja Zakona iz 2017. godine u oblasti planiranja prostora vlada potpuni haos. Država već četiri godine nije uspjela da realizuje taj Zakon, kojim je predviđeno da sistemu planiranja prostora uključi Prostorni plan Crne Gore (PPCG) i Plan generalne regulacije (PGR), koji je trebao da zamijeni lokalne planove.

Probijeni su međutim svi rokovi za izradu PPCG, koji bi trebao da usmjeri kompletan razvoj zemlje, a od PGR-a se odustalo ove godine, nakon što je njegova izrada takođe više puta odgođena od 2017. godine.

PPCG se donosi za period od 20 godina, a posljednji rok koji je postavljen za završetak plana je mart iduće godine. Međutim, i ovaj rok će najvjerovatnije biti produžen, kao i mnogi raniji, jer prema saznanjima CIN-CG-a, teško može biti završen do tog perioda.

Da bi se donio PPCG prvo se mora usvojiti novi zakon.

Međutim, nastavljeno je sa izradom lokalnih planova, koji uopšte nijesu predviđeni sadašnjim Zakonom, pa se trenutno rade tivatski i budvanski planovi.

Pri tom stručnjaci iz ove oblasti tvrde da je potpuno neprimjereno raditi prvo niže, odnosno lokalne planove, a nemati Prostorni plan koji je strateški plan vezan za cjelokupni razvoj države.

,,Sistem planiranja prostora praktično ne postoji”, kaže inžinjerka arhitekture Biljana Gligorić iz EXPEDITIO. Ističe da je Zakon o prostornom planiranju i izradnji objekata iz 2017. bio velika i skupa greška. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, a situacija se sve više usložnjava.

Veoma je opasno, kako dodaje, što je praktično već pola decenije oblast planiranja prostora u nekom vakumu bez jasne strukture, međusobne hijerahije i efikasne procedure donošenja dokumenata, kao i bez kontrole.

,,Do temelja urušen sistem na kojem razvoj počiva. Sada se što prije treba sabrati i napraviti jedan set novih zakona, modernih, zasnovanih na principima dobih praksi u ovoj oblasti i u skladu sa veličinom i kapacitetima naše države”, ocijenila je Gligorić.

Ona smatra da je to što se odustalo od Plana generalne regulacije dobra odluka, jer je taj plan unio dosta zabune kod stručnjaka: ,,Prostorno planiranje je jedna ozbiljna sistemska oblast, u kojoj su ovakvi eksperimenti, naglo uvedeni, a posebno bez saglasnosti struke, veoma opasni i šteta može biti nemjerljiva“.

Nada se da će novi prostorni plan, u čijoj izradi učestvuje, biti donešen do kraja naredne godine, ali ističe da se on nikako ne smije donijeti bez sprovedene javne rasprave, jer je u pitanju plan koji je vezan za cjelokupni razvoj.

Ona naglašava da je jednoglasan stav nevladinih organizacija i stručnjaka da je sadašnji Zakon neophodno razdvojiti na najmanje četiri potpuno odvojena zakona.

,,Ukoliko to ne bi bio slučaj, ponovo bismo imali situaciju u kojoj se odluke koje je neophodno donositi na osnovu znanja, donose isključivo politički”, ističe ona.

Novi Zakon i PP do kraja iduće godine

MEPG je za CIN-CG potvrdilo da se odustalo od izrade PGR i da se radi na izradi novog predloga zakona o prostornom planiranju. Oni pojašnjavaju da je problematično realizovati plan koji bi nadomjestio sve lokalne planove, što je predviđao aktuelni Zakon. Pokazalo se da je centralizacija uređenja prostora problematična, kasnilo sa izradom planova, bunile su se i lokalne samouprave i nevladin sektor.

Ni PPCG potvrđuju ne može biti završen do marta iduće godine, kako je planirano.

„Ugovori o izradi dva planska dokumenta PPCG i PGR predviđena Zakonom zaključeni su tek prošle godine, a oni su trebalo da budu izrađeni u roku od tri godine od donošenja Zakona iz 2017“, ističu u Ministarstvu.

Novim zakonom vratilo bi se lokalnim samoupravama odlučivanje u planiranju prostora. U Ministarstvu planiraju i da formiraju Zavod za prostorno planiranje, koji bi vodio izradu planske dokumentacije.

Vratiće i građevinske dozvole, urbanističke i građevinske inspektore, a pozabaviće se i privremenim objektima.

„U toku sledeće godine bi trebalo da imamo novi zakon i da PP do kraja sljedeće godine bude spreman za Skupštinu“, kažu iz Ministarstva.

Da li će svi lokalni planovi ostati na snazi donošenjem novog zakona još se ne zna. „Pošto je za sve te planove dat novac svih nas, gledaćemo da ove kvalitetnije planske dokumente preuzmemo“, navode iz Ministarstva.

Plaćamo za loše planove, sanacija Boke ni na vidiku

Koliko je država neplanskim djelovanjem već potrošila novca i resursa samo se može pretpostaviti, dok je prostor u nekim djelovima zemlje već trajno devastiran.

Dio planova za zaštićeno područje Kotora, koji su stavljeni van snage nakon donošenja novog PUP-a, koštali su državu pola miliona eura, kako piše u dokumentima koje je CIN-CG dobio od Opštine Kotor. Koliko su, međutim, koštali svi ostali planovi koji više ne važe, uključujući i onaj za Kostanjicu, koji ispituje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ostaje bez odgovora, jer nam Opština nije dostavila te podatke.

Stručnjaci tvrde da nije bilo potrebe da se svi ti planovi poništavaju, već su se mogli revidirati i uštedjeti novac. Osim ogromnog novca koji su građani dali za ove planove, problem je što je upravo na osnovu njih i devastiran dio zaštićenog prostora, a planovi sanacije za djelove Boke koji su predviđeni Studijom zaštite, nijesu još urađeni. Izgleda da neće brzo, svakako dok se ne završi novi zakon i donese Prostorni plan.

„Do donošenja PP i dok novi zakon formuliše podjelu planske dokumentacije, stav je da se rade samo dokumenta za infrastrukturne projekte i smjernice za legalizaciju“, navode iz Ministarstva.

Resor kojim rukovodi Ratko Mitrović trebalo bi da izradi planove sanacije devastiranog prostora Kostanjice, Morinja, Škaljara, Dobrote, Prčnja i Stoliva.

Te mjere, između ostalog, predviđaju pejzažno uređenje, promjene boja i fasada, preoblikovanje krovova i otvora, uklanjanje ili preoblikovanje objekata ili njihovih djelova.

Dozvoliće opštinama legalizaciju bez plana

Iz Ministarstva ističu da će se legalizacija objekata urediti posebnim zakonom.

Kako nam je pojašnjeno da, kako se objekti mogu legalizovati u skladu sa smjernicama planskog dokumenta, a kako neće biti Plana generalne regulacije, opštinama će dozvoliti da neke objekte legalizuju bez plana.

Da li se ovo radi i kako bi ministar Mitrović, čiji sin takođe ima nelegalnu kuću u Komoševini iznad Budve, uspio da legalizuje svoje objekte, iz Ministarstva nijesu željeli da komentarišu.

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru pokrenulo je, u avgustu ove godine, izviđaj protiv Mitrovića zbog sporne kuće, po prijavi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz tog tužilaštva su za CIN-CG rekli da nam ne mogu dati više informacija, osim da je predmet i dalje u fazi izviđaja.

Maja Boričić
foto: Siniša Luković

-----------

* Projekat OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija.

logo expeditio EXPEDITIO je nevladina organizacija čija je misija podsticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regionu Jugoistočne Evrope kroz djelovanje u oblasti održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva. EXPEDITIO je osnovan 1997. godine.

Publikacije

 
 

Expeditio portfolio

Reference EXPEDITIO issuu res

Ovdje pogledajte Expeditio reference

Izdvajamo projekte

Baština-pokretač razvoja
Projekat prekogranične saradnje između Hrvatske i Crnoj Gore

Eclectis
Osnaživanje građana/ki kroz kreativne akcije u javnim prostorima

SOSTENUTO
Razmišljanje o kulturi kao faktoru ekonomskog i socijalnog razvoja

Gradski trgovi 
Oživljavanje gradskih trgova u balkanskim gradovima - Tirana, Skoplje, Kotor
Rod i prostor
Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora Crne Gore
Palate Boke Kotorske
Palate na teritorijama opština Kotor, Tivat i Herceg Novi

EXP publikacije1

EXPEDITIO GALERIJA1

ted ed

KOTOR BANER

KOTOR YOUTUBE

odrziva skolal BANER

Film parking day

ozivljavanje1

ABECEDA NEZAVISNE

act banercic

Pratite nas

facebook twitter

Nemojte nikada sumnjati da mala grupa mislećih i posvećenih ljudi može promijeniti svijet. Zapravo, samo tako je oduvijek i bilo.

Margaret Mead, antropološkinja

Messenger Codes make it easy to start conversations with our FB Page. To get in touch, simply scan a code using the Messenger app.

messenger code 184411208424347

Preporučujemo

obecana zemlja1

press clipping banner

kotor festival