Dokument „Ka energetski efikasnijoj gradnji na teritoriji Kotora“ nastao u okviru projekta „EKG – Energetski efikasnija gradnja: Vodič za građane i građanke Kotora“, podržanom od strane Opštine Kotor. Njegova primarna svrha je da pruži podršku opštinskoj administraciji u procesu izrade novog Lokalnog energetskog plana (LEP) Opštine Kotor, kroz konkretne preporuke i sugestije. Ovaj dokument prepoznaje izazove koji u postojećem LEP-u nijesu dovoljno obrađeni, predstavlja ključne rezultate istraživanja sa građanima/ama pod nazivom „Štedimo li energiju?” i donosi pregled (uglavnom lokalnih i regionalnih, ali i evropskih) primjera dobrih praksi i inicijativa koje Kotor može koristiti kao inspiraciju u daljem procesu energetske tranzicije. U nastavku pročitajte detaljniji opis sadržaja dokumenta i preuzmite PDF.
----------------------------------------------
Ka energetski efikasnijoj gradnji na području Kotora (sažetak)
Dokument „Ka energetski efikasnijoj gradnji na području Kotora“, realizovan od strane NVO Expeditio uz podršku Opštine Kotor, predstavlja doprinos izradi novog Lokalnog energetskog plana (LEP) kroz analizu važećeg LEP-a, rezultate istraživanja sa građanima/ama i primjere dobre prakse iz Crne Gore, regiona i EU.
U prvom dijelu dokumenta dat je kratak osvrt na važeći LEP, s ciljem identifikovanja mogućnosti za njegovo unapređenje u okviru donošenja novog dokumenta čija izrada uskoro predstoji. U tom kontekstu, kod postojećeg LEP-a uočeni su nedostaci prvenstveno u tretmanu individualnog i kolektivnog stanovanja, te objekata kulturne baštine. Postojeći plan je dominantno fokusiran na javne objekte i opšte preporuke za sektor stanovanja, bez tipoloških analiza stambenog fonda na teritoriji Kotora, specifičnih mjera sanacije i jasnih lokalnih modela sufinansiranja. Nedovoljno je, istaknimo još jednom, pokrivena i oblast energetske obnove arhitektonske i graditeljske baštine .
Drugi dio odnosi se na istraživanje pod nazivom „Štedimo li energiju?”, sprovedeno od strane Expeditio na uzorku od 186 građana/ki Kotora. Ono je imalo za cilj procjenu nivoa informisanosti, svakodnevnih praksi i prepreka u primjeni mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima. Podijeljeno je na dvije cjeline: 1) Energetska efikasnost objekata i 2) Energetske uštede u domaćinstvu. Rezultati pokazuju da više od polovine ispitanika/ca ima termoizolaciju, dok značajan dio navodi finansijske barijere ili tehnička ograničenja, posebno u višestambenim i starim kamenim kućama. Skoro 70% posjeduje prozore s dvostrukim staklom, dok su pametni sistemi za upravljanje energijom rijetko zastupljeni. Najčešći sistemi grijanja su klima uređaji, a primjena pasivnih solarnih principa je veoma slaba (15%). U svakodnevnim praksama, polovina domaćinstava održava višu temperaturu od preporučene, preko polovine bira energetski efikasne uređaje, 88% koristi prirodno osvjetljenje, a “jeftinu struju” uvijek koristi 44,5% ispitanika. Solarni sistemi za grijanje vode prisutni su kod svega 6,6% domaćinstava, a za proizvodnju struje kod 3,3%. Većina ispitanika nastoji da racionalno troši vodu, ali samo mali broj njih koristi tehnička rješenja poput štedljivih slavina. Građani/ke prepoznaju potrebu za snažnijom podrškom lokalne samouprave, subvencijama, edukacijom i korišćenjem solarne energije, kao i unapređenjem gradske energetske infrastrukture. Rezultati istraživanja ukazuju na važnost donošenjem mjera koje bi povećale energetsku efikasnost u sektoru individualnog i kolektivnog stanovanja, te smanjile negativan uticaj domaćinstava na životnu sredinu.
U trećem poglavlju pod nazivom „Lokalne, regionalne i evropske inicijative – primjeri dobre prakse i preporuke za Kotor“ dokument donosi pregled korisnih i inspirativnih inicijativa. Tu su raznoliki primjere dobrih praksi, standarda i projekata iz oblasti energetske efikasnosti i očuvanja kulturne baštine, od lokalnog do evropskog nivoa. Hrvatska je razvila Program energetske obnove zgrada kulturnog dobra do 2030. godine, te Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini, koji mogu biti veoma korisni za Kotor i Crnu Goru. Evropski standard EN 16883:2017 pruža smjernice za unapređenje energetskih svojstava istorijskih objekata. Budući da Crna Gora teži članstvu u EU, ovaj dokument treba ozbiljnije proučiti i koristiti. Alati poput HiBERatlasa i HiBERtool-a nude bazu primjera i vodič za odabir mjera specifičnih za istorijske zgrade. Na lokalnom nivoz takođe ima značajnh inicijativa, a među njima su: Sistem energetskog sertifikovanja zgrada, subvencije Eko-fonda, donošenje SECAP planova os strane par lokalnih samouprava, te lokalne tipologije stambenih zgrada sa preporučenim mjerama za Nikšić i Cetinje. Kada govorimo o regionu, tu je inspirativan projekat „Bolja energija“ iz Srbije koji je imao za cilj edukaciju upravnika zgrada i opštinskih administracija, dok inicijative poput „Solarne Stare“ i zadruge „Zeleni Hrastnik“ iz Slovenije demonstriraju potencijal ulaganja zajednica u obnovljive izvore energije. Uz svaki od predstavljenih primjera/inicijativa nalazi se i pasus koji ukazuje na moguće načine kako Kotor može primijeniti sličnu ideju u svom kontekstu. Budući da je energetska kriza globalni izazov, razmjena iskustava i učenje od drugih, posebno iz regionalnih praksi, postaje poželjan korak ka uspješnoj i održivoj energetskoj tranziciji Kotora.
Na kraju dokumenta dat je pregled preporuka proizašlih iz svih prethodnih poglavlja, koje su grupisane prema tematskim cjelinama. One obuhvataju izradu strateških dokumenta, smjernica i tipologija, pokretanje inicijativa ka državnim institucijama, ideje za pilot projekte, te oblast finansijskih podsticaja i subvencija za građane/ke. Naravno, od velikog značaja je i nastavak rada na edukaciji i podizanju svijesti, kao i korišćenje benefita međunarodne i lokalne saradnje. Ovaj set preporuka predstavlja okvir za konkretne akcije koje, uz koordinisan pristup lokalnih vlasti, građana i svih ostalih zainteresovanih strana, mogu značajno doprinijeti smanjenju potrošnje energije, očuvanju baštine i, na kraju, unapređenju kvaliteta života stanovnika/ca Kotora.
Nadamo se da će dio ovih preporuka naći svoje mjesto u novom LEP-u Kotora, ali još važnije – da će biti dosljedno sprovedene u praksi u narednom periodu.
Preuzmite dokument (PDF): KA ENERGETSKI EFIKASNIJOJ GRADNJI NA PODRUČJU KOTORA


EXPEDITIO 



![Ka energetski efikasnijoj gradnji na području Kotora [Prilozi izradi novom Lokalnom energetskom planu (LEP) Opštine Kotor] Ka energetski efikasnijoj gradnji na području Kotora [Prilozi izradi novom Lokalnom energetskom planu (LEP) Opštine Kotor]](/images/resized/images/2014_new_images/NASLOVNA-FINAL---prilozi-izradi-lepu-_100_100.jpg)


































![Smjernice za oživljavanje javnih prostora [izbor dobrih praksi] Smjernice za oživljavanje javnih prostora [izbor dobrih praksi]](/images/resized/images/stories/expeditio/publikacije/Publikacija-Javni-prostori-naslovna_100_100.jpg)
![Budućnost kakvu želimo [The Future We Want] Budućnost kakvu želimo [The Future We Want]](/images/resized/images/stories/expeditio/novosti_exp/Buducnost-kakvu-zelimo-naslovna_100_100.jpg)

![Katalog javnih prostora Boke Kotorske [odabrane lokacije] Katalog javnih prostora Boke Kotorske [odabrane lokacije]](/images/resized/images/stories/expeditio/novosti_exp/javni-prostori-knjiga_100_100.jpg)


























