presjekPozdravljamo sve aktivnosti koje Green Home sprovodi u vezi sa izgradnjom hidroelektrana na Morači.

Da biste stekli sliku kako će to da izgleda, tu je karta sa akumulacijama, ali jos je zanimljiviji presek koji će vam ilustrovati koja je stvarna veličina/visina brana (konstruktivna visina).

 

Takođe, mislim da je dobro da svi vi koji budete išli naredne nedelje na javne rasprave (a pozivam vas da u sto vecem broju dođete) insistirate na samoj suštini a to je: da li nama te elektrane zaista trebaju u ovom trenutku?

Ako kažu da imamo obavezu prema EU direktivama da što vise koristimo obnovljive izvore (20%) to smo već ispunili:

"U strukturi ukupne potrošnje primarne energije najveći udio predstavljaju derivati nafte (32,3%), ugalj (30,1%), hidroenergija (19,6%) i drvo (5,3%) (Slika 1). To znači da je udio obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji primarne energije u 2006. godini 24,9% što je već više od cilja EU do 2020.godine." Citat je iz važeće Strategije energetike.

Drugi argument je da moramo da smanjimo deficit energije. To je istina. Ali, u Strategiji energetske efikasnosti se kaže: "Znači da se u Crnoj Gori trošilo oko 2.1 puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego u razvijenim zemljama, ili 3.3 puta više nego u EU, što ukazuje na značajan prostor za energetsku racionalizaciju."

Ima li smisla prozivodnja nove struje kada ima toliko prostora za uštedu?

Zar nije logično da prvo uštedimo kad se već rasipamo pa onda da vidimo šta još nedostaje i koji je najbolji način da dodjemo do tih izvora energije?

Treba uzeti u obizri da se trenutno u CG ozbiljno zapostavlja energetska efikanost kao najjefitiniji oblik racionalizacije energije jer usvojeni predlog zakona o energetskoj efikasnosti NE PREDVIĐA osnivanje Fonda za energetsku efikasnost i Agencije, iako je to prepoznato kao veoma važno, jasno je da smo se opredelili da nam je lakše (nažalost, pogubnije) prozivodnja struje nego štednja. Jasno je da energetska efikasnost donosi dugoročne benefite društvu (ali pojedincima koji žele direktnu ekonomsku korist, ne), a ulaganje u prozvodnju energije je u ovoj situaciji sipanje u rupu bez dna.

Da ne spominjem da jos nismo rešili šta ćemo sa KAPom koji troši 44% elektricne energije.

Takođe, spominje se da će ove elektrane omogućiti da se struja izvozi. I "Green Home" je više puta opravdano ponovio da je to pitanje koje traži mnogo odgovora. Ko izvozi, šta ima CG od toga i slično. Inače, nigde nisam pronašla da se CG u svojim dokumentima ikad opredelila za izvoz energije, već je uvek u pitanju samo smanjivanje deficita.

akumulacije"Smanjenje uvozne energetske zavisnosti, prvenstveno stvaranjem stabilnih uslova za ulaganja u istraživanje i gradnju novih energetskih izvora (naročito na istraženim objektima neiskorišćenog hidropotencijala) i ulaganja u ostalu energetsku infrastrukturu." (iz strategije razvoja energetike)

Ovo su suštinska pitanja, naravno uz mnogo drugih koja mogu da se postave vezana za očuvanje prirode, kulturnog nasleđa i sl. Sada ovo izgleda kao vrlo rizična avantura koja se vidi kao dobra mogućnost da neki novac uđe u CG, ali bez jasnog sagledavanja sitacije. Verujem da niko od nas ne bi bio protiv gradnje energetskih postrojenja kada bismo bili sigurni da smo iscrpeli sve druge mogućnosti. Svrha održivog razvoja ja da koristimo koliko nam treba, a ne koliko možemo.

I par citata iz "Zelene knjige" ,najvažnijeg dokumenta EU u ovoj oblasti:

"Ulaganja u ekonomično poboljšanje energetske efikasnosti skoro uvijek će imati pozitivan uticaj na zapošljavanje. U svim slučajevima, broj novih radnih mjesta veći je od onih omogućenih altenativnim ulaganjima, uključujući ulaganja u proizvodnju, transformaciju i distribuciju energije."

"Obično se smatralo da izgradnja elektrana ima veoma veliki uticaj na lokalnu ekonomiju. Takav utisak proizilazi iz posmatranja uticaja u lokalnom području, gdje su troškovi izgradnje i zapošljavanje najviše koncentrisani. Međutim, za regiju u cjelini, taj uticaj nije ni približno jednak uticaju programa za poboljšanje energetske efikasnosti. Pored toga, zbog velike količine kapitala koji treba uložiti u postrojenja za proizvodnju energije, ukupna cijena proizvodnje 1 kWh električne energije dvostruko je veća od iznosa koji je potreban za uštedu 1 kWh."

Takođe, priča kako će taj kraj procvetati gradnjom elektrana u našim uslovima zvuči kao bajka, kao da će ljudi koji tamo žive tek tako početi da ribaju, grade hotele, vozikaju čamce po jezerima i sl. Kao da nemamo jezera i akumulacije, pa što tamo to nije uspelo? U čemu je razlika? Suluda priča...

Manastir Morača i njegove freske će znatno biti ugrožen zbog znatnog povećanja vlage u vazduhu. To će kao rešiti. Ajde, da baš ne sumnjamo u sve. Iako je tesko poverovati da će se neko time baviti kada izgrade te grdosije.

Ima tu još puno puno pitanja i zato apelujem da u što većem broju idete na javne rasprave, postavljate sva ova pitanja, jer ne vidim kako drugačije skrenuti pažnju na veliku avanturu na koju nas spremaju sve iz nejasnih i, verovatno, vrlo uskih interesa.

Pozdrav
za EXPEDITIO
Biljana Gligorić

FaLang translation system by Faboba